Vrijeđanje, ponižavanje, podsmijeh, ignoriranje, ogovaranje, namjerno provociranje ili pokušaji profesionalne diskreditacije. Kada takvo ponašanje na radnom mjestu nije izolirani incident, nego se ponavlja i traje, više ne govorimo samo o lošim odnosima među kolegama. Riječ je o obrascu ponašanja koji može imati obilježja horizontalnog mobinga.
Horizontalni mobing događa se među zaposlenicima koji se nalaze na istoj ili sličnoj hijerarhijskoj razini. Za razliku od vertikalnog mobinga, pritisak ovdje ne dolazi od nadređenog, nego od kolege ili skupine kolega.
U Hrvatskoj porastao broj prijava
Da horizontalni mobing nije zanemariv problem pokazuju i podaci iz Hrvatske. Prema podacima Udruge Mobbing koje je u svom izvješću prenijela pučka pravobraniteljica, tijekom 2024. godine 832 osobe prijavile su da trpe mobing na radnom mjestu, što je 22,7 posto više nego godinu ranije.
Posebno je izražen porast prijava horizontalnog mobinga. Njihov broj povećao se s 29 slučajeva u 2023. na čak 120 u 2024. godini. Drugim riječima, broj prijavljenih slučajeva mobinga među kolegama u samo godinu dana više se nego učetverostručio.
Pučka pravobraniteljica pritom upozorava kako Hrvatska još nema poseban zakonski okvir kojim bi zlostavljanje na radu bilo jasno definirano i zabranjeno.
Od podsmijeha do potpune izolacije
Horizontalni mobing ne mora uvijek biti otvoren. Ponekad počinje naizgled bezazlenim komentarima, podsmijehom ili neprimjerenim šalama, a s vremenom može prerasti u sustavno omalovažavanje, vrijeđanje, širenje glasina, ignoriranje, isključivanje iz komunikacije ili uskraćivanje informacija potrebnih za obavljanje posla.
Posebno ozbiljan problem nastaje kada ostatak kolektiva takvo ponašanje promatra, ali šuti, ili kada nadređeni znaju što se događa, a ne poduzimaju odgovarajuće korake.
Mobing pritom ne treba poistovjećivati sa svakom svađom ili neslaganjem. Na radnom mjestu sukobi su mogući, kao i kritike nečijeg rada. Razlika je u učestalosti, trajanju i načinu postupanja prema osobi. Sustavno ponižavanje i stvaranje neprijateljskog radnog okruženja nešto je sasvim drugo od povremenog konflikta.
Posljedice se ne završavaju izlaskom iz ureda
Dugotrajno izlaganje takvom pritisku može ozbiljno utjecati na psihičko i fizičko stanje zaposlenika. Stres povezan s radnim okruženjem može se manifestirati problemima sa spavanjem, iscrpljenošću, razdražljivošću, poteškoćama s koncentracijom, osjećajem tjeskobe i gubitkom motivacije.
Mogu se pojaviti i fizičke tegobe povezane sa stresom, poput glavobolja, napetosti mišića ili probavnih smetnji.
Na ozbiljnost posljedica upozorava i pučka pravobraniteljica. Dio radnika zbog dugotrajnog zlostavljanja završava na dugotrajnom bolovanju ili prekida radni odnos i traži drugi posao, što može imati značajne posljedice za njihovo zdravlje.
Problem je što radni dan tada više ne završava odlaskom s posla. Dugotrajan stres osoba često nosi kući, zbog čega posljedice mogu zahvatiti privatni život, obiteljske i društvene odnose te ukupnu kvalitetu života.
Šutnja najčešće ne rješava problem
Osoba koja smatra da je izložena takvom postupanju trebala bi voditi evidenciju konkretnih događaja – kada su se dogodili, tko je bio prisutan i što je izrečeno ili učinjeno. Važno je sačuvati relevantne poruke, elektroničku poštu i drugu dokumentaciju.
Problem se, ovisno o okolnostima, može prijaviti poslodavcu ili osobi zaduženoj za zaštitu dostojanstva radnika, a prema potrebi moguće je potražiti pravnu i stručnu pomoć.
Jer kada zaposlenik svakoga jutra razmišlja ne o poslu koji ga čeka, nego o tome tko će ga danas poniziti, provocirati ili ismijavati, problem odavno više nije obična netrpeljivost među kolegama.
Piše: M.Ivanda Napomena: Naslovna ilustracija izrađena je uz pomoć umjetne inteligencije (AI) i služi isključivo u ilustrativne svrhe.
