Užurbani ritam života, previše obaveza te premalo vremena za sebe – idealni su da s vremenom osoba poćne osjećati iscrpljeno i bezvoljno. Obično se u takvim situacijama, takva stanja bespomoćnosti i začaranog kruga – vrlo često pripisuju stresu. Znate li da i stres može biti kroničan?
No, što to znači? Kronični stres može imati duboke i dugotrajne učinke na tijelo, jer kada je osoba u podražaju, tijelo bilježi osjećaje/stanje “bori se ili bježi,”. To je zapravo prirodna reakcija organizma na prijetnje. Dugotrajno zadržavanje u ovom stanju može dovesti do različitih zdravstvenih problema.
Kada je tijelo pod stresom, luči se naime kortizol, poznat kao “hormon stresa”. Dugotrajno visoke razine kortizola mogu povećati rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka. Kronični stres može omesti i rad hormona koji reguliraju san, energiju i metabolizam, što uzrokuje probleme s umorom, nesanicom i poremećajima apetita. S vremenom slabi i imunološki sustav, čineći tijelo podložnijim infekcijama i bolestima. Ljudi pod stalnim stresom češće obolijevaju od prehlada i drugih infekcija, a neki mogu razviti kronične bolesti popust artritis, bolesti srca i autoimune bolesti.
Stres može uzrokovati i pogoršati simptome sindroma iritabilnog crijeva, uključujući bol u trbuhu, proljev ili zatvor. Može utjecati i na osjet gladi. Naime, neki ljudi jedu više (često nezdravu hranu) kao oblik utjehe, dok drugi mogu izgubiti apetit. Uglavnom kako će osoba reagirati na stres vrlo je individualno. Jer neki mogu imati probleme s probavom ili patiti od žgaravice, a druge osobe mogu pratiti mentalni problemi (mentalni bi simptomi bili pesimistično razmišljanje te poteškoće u donošenju odluka). Neki mogu uočiti pojavu akni.
Dakle, simptomi stresa mogu se manifestirati fizički, emocionalno, mentalno i ponašajno. Kada je riječ o ponašanju – radi se o stalnoj potrebni za hranom, pretjerana konzumacija alkohola, kofeina, povlačenje iz društvenih interakcija.
Kako se nositi s kroničnim stresom?
Svakako postoje metode, a koje ne uključuju lijekove. Dobrodošla je meditacija, duboko disanje, joga i mindfulness. Izgovor da se za to nema vremena, samo je izgovor. I 15 minuta tjelovježbe ili istezanja u dnevnom boravku ili u nekom prostoru koji je samo “vaš”, može za početak vratiti neku radost. Vježbanjem se smanjuje razina kortizola i povećava lučenje hormona sreće (endorfina).
Neki psiholozi savjetuju da je važno naučiti reći i ne te postaviti granice kako bi se smanjio prekomjerni stres. Realistično postavljanje ciljeva i razbijanje velikih zadataka na manje korake može smanjiti pritisak. Organizacija zadataka i obaveza te postavljanje realnih rokova može smanjiti osjet preopterećenosti. Treba paziti na kvalitetu sna i na prehranu (izbjegavati rafinirane obroke). Izolacija nije dobra, a razgovor s prijateljima, obitelji ili terapeutom može pomoći da se stres bolje razumije i da se njime upravlja. S vremenom i pozitivnost i prakticiranje zahvalnosti također mogu pomoći u boljem suočavanju sa stresnim situacijama.
Donosimo neke konkretne korake kod rješavanja tijela od nakupljenog stresa.
Vježbe disanja (duboko disanje)
Sjednite ili legnite u udoban položaj. Polako udahnite kroz nos brojeći do 4. Zadrži dah na 4 sekunde. Polako izdahnite kroz usta brojeći do 4. Ovu vježbu treba ponavljati 5-10 minuta, koncentrirajući se samo na dah. Ove vježbe smanjuju stres jer aktiviraju živčani sustav koji je odgovoran za opuštanje.
Joga za opuštanje
Izaberite nekoliko jednostavnih joga poza koje pomažu opuštanju, kao što su: balasana-sjednite na koljena, spustite čelo na pod i opustite tijelo. Poza mačke i krave (Marjaryasana-Bitilasana): na sve četiri, izmjenično savijajte leđa prema stropu (mačka) i spuštajte trbuh prema podu (krava). Položaj mrtvaca (Savasana): lezite na leđa, potpuno opustite mišiće i fokusirajte se na disanje. Zašto je korisno? Joga opušta tijelo, poboljšava fleksibilnost i smanjuje stres putem disanja i koncentracije. Ako su vam se svidjele ove vježbe, istražite i neke druge vježbe (YOUTUBE kanal).
Hodanje u prirodi
Izađite u prirodu ili ako to nije moguće prošetajte parkom. Tempo mora biti lagan i opuštajući, ne forsirajte se. Fokus je na zvukove prirode, miris zraka i osjećaj pokreta. Meditacija smanjuje anksioznost i stres, te poboljšava emocionalnu stabilnost. Ako imate vrt provodite korisno vrijeme u njemu.
Vježbe zahvalnosti
Uzmite papir i olovku i napišite 3-5 stvari na kojima ste zahvalni za taj dan. Razmislite o tim stvarima i osjećajima koje donose. Pokušajte ovu vježbu raditi svakodnevno, čak i kada osjećate stres.
