Povišena razina šećera i kolesterola u krvi te obiteljska anamneza koja upućuje na predispoziciju za oboljenje od kardiovaskularnih bolesti – dovoljni su razlozi za posjet kardiologu, barem jednom godišnje. Srčani ili moždani udar nastupa vrlo brzo i jako, i može ostaviti trajne posljedice i ozbiljno narušiti kvalitetu života. Kardiološki pregledi su bezbolni i uključuju EKG -e, ultrazvuk te holter.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, navodi Tatjana Zekić Varljen, dr.med iz Poliklinke Primari.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), više od 17 milijuna ljudi godišnje umire od ovih bolesto, što čini 31% svih smrtnih slučajeva. U Hrvatskoj, kardiovaskularne bolesti također predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, one su odgovorne za oko 40% svih smrtnih slučajeva. Faktori rizika uključuju visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, pušenje i dijabetes.
Kardiolog liječi različite bolesti i stanja vezana uz srce i krvne žile. Neke od najčešćih su: koronarna arterijska bolest, a radi se o suženju ili blokada krvnih žila koje opskrbljuju srce, srčana insuficijencija – stanje u kojem srce ne može pumpati krv dovoljno učinkovito. Liječi aritmiju nepravilni otkucaji srca, uključujući bradikardiju (spori otkucaji) i tahikardiju (brzi otkucaji), valvularne bolesti to jest problemi s jednim ili više srčanih zalistaka, povišeni krvni tlak, periferalna arterijska bolest, kardiomiopatije – bolesti srčanog mišića koje utječu na njegovu funkciju. Kardiologu se odlazi i kod anevrzma – abnormalno proširenje krvnih žila, te ako je osoba preživjela srčani udar.
Ovo su simptomi na koje treba pripaziti te ih kod pojavnosti redovito pratiti: vrtoglavica, osjećaj hladnog znoja, pritisak u prsima ili gubitak daha te preskakanje srca, bolovi u ramenu, čeljusti, leđima, dugotrajan postojan k, ašalj, slabost i dugotrajan umornesvjestica ili sinkopa, tjeskoba, oticanje nogu (nakupljanje tekućine na periferiji može biti pokazatelj oslabljenog rada srca i nemogućnost srca da opskrbljuje krvotok na udaljenim pozicijama)te novonastala srčana aritmija koja se manifestira kroz pritisak u grlu, povećan umor (osobito kod žena) ili pojačano udaranje srca
Nadalje, kardiologa je poželjno posjetiti kod početaka intenzivnog bavljenja sportom osobito ako je to iza 40. godine života (jer će preporučiti nivo opterećenja).
Kardiovaskularne bolesti i prehrana
Zdrav stil života ključan je za prevenciju i upravljanje kardiovaskularnim bolestima. S obzirom na naše podeblje trebalo bi se u potpunosti prikloniti zapravo mediteranskoj kuhinji, a to bi značilo više ribe, zelenjave (kelj, raštika, blitva), mahuna, maslinovog ulja, češnjaka, luka, začinskog bilja. Od voća trebalo bi konzumirati ono sezonsko i koje inače raste u okruženju kao što su grožđe, smokve, šljive, kruške.
Neka su istraživanja pokazala da i uzimanje određenih dodataka može pomoći u prevenciji i zaštititi srce od ozbiljnih kardiovaskularnih stanja. Radi se o omega – 3 masnim kiselinama, folnoj kiselini i antioksidansu koenzimu Q10 (CoQ10). Omega – 3 masne kiseline odnosno riblje ulje već je poznat dodatak i njegovo redovito uzimanje smanjuje mogućnosti moždanog ili srčanog udara. Folna kiselina ili vitamin B9 važan je za sintezu DNK i konverziju nekih aminokiselina, dok se koenzim Q10 posebno preporučuje kod osoba kod kojih postoji mogućnost zatajenja srca. Može ga se uzimati i kroz hranu; iznutrice, neke vrste riba (sardina, skuša), sojino, maslinovo ulje, meso od piletine – najviše ga imaju.
Simptomi srčanog udara i kako djelovati do dolaska hitne pomoći?
Simptomi srčanog udara su osjećaj pritiska, stezanja, boli ili nelagode koja može trajati nekoliko minuta ili doći i proći. Bol se može osjetiti u rukama (lijeva), u leđima, vratu, čeljusti. Moguće je osjećati otežano disanje. Ozbiljan je simptom ako se osoba počene iznenada znojiti, posebno ako to nije uzrokovano vježbanjem ili vrućinom. Može se javiti osjećaj mučnine, ponekad praćeno povraćanjem, tu je neobjašnjiv umor ili slabost, posebno kod žena, ili vrtoglavica.
Do dolaska hitne službe preporuka je da se osoba smiri i polegne u udoban položaj. Treba smanjiti stres i anksioznost. Ako osoba nije alergična i nema kontraindikacija, može žvakati aspirin (ako je prethodno dogovoreno s liječnikom ili hitnom pomoći). Aspirin može pomoći u razrjeđivanju krvi. U slučaju gubitka svjesti, treba odmah započeti s reanimacijom (KPR) i nastaviti s njome dok ne stigne pomoć.
Život nakon srčanog udara?
Život nakon srčanog udara može biti izazovan, ali mnogi ljudi se oporave i vode aktivan, te zdrav život. Novi stil života svakako uključuje redovite preglede kod kardiologa kako bi se pratilo stanje srca, te uzimanje propisanih lijekova redovito, uključujući antikoagulanse (lijekovi koji spriječavaju zgrušavanje krvi), statine (regulacija masnoća u krvi) i lijekove za kontrolu krvnog tlaka.
Prehrana mora biti bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima. Postupno vraćanje fizičke aktivnosti prema savjetima liječnika, pa čak i skidanje prekomjerne tjelesne težine. Čak i lagane vježbe, poput hodanja, mogu biti korisne. Treba kontrolirati stres, te prestati puštiti te smanjiti unos alkohola. Mnogi ljudi mogu postati anksiozni ili depresivni, nakon srčanog udara, stoga razgovor s terapeutom može biti od pomoći.
