Tijekom 2024. godine dr. sc. Marina Štambuk i Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“ sprovele su istraživanje
pod nazivom „S margina u fokus – zdravstvena skrb za lezbijke, biseksualne, transrodne i queer
žene“, a rezultati su ukazali na brojne prepreke s kojima se ova ranjiva skupina suočava u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
Skrivanje spolne orijentacije
Istraživanje je pokazalo da su ključni problemi u zdravstvenom sustavu – nepovjerenje prema pacijenticama (liječnici često ne vjeruju opisu boli i simptoma, posebno kod žena), narušavanje povjerljivosti (postoji zabrinutost zbog čuvanja privatnosti informacija o zdravstvenom stanju i identitetu, diskriminacija i stavovi zdravstvenih djelatnika (priziv savjesti kod zahtjeva za kontracepcijom ili prekidom trudnoće te općenito neosjetljivost prema LGBTIQ osobama) dok su transrodne žene posebno istaknule izazove vezane za hormonalnu terapiju, neažuriranje imena i oznaka spola u sustavu te neprikladne komentare i postupke medicinskog osoblja.
-Većina lezbijki i biseksualnih žena iz istraživanja skriva svoju spolnu orijentaciju svojim liječnicima zbog
straha od odbacivanja, promjena u tretmanu ili gubitka liječnika. Transrodne žene, s druge strane, nemaju
mogućnost skrivanja identiteta zbog specifične terapije i birokratskih procedura. To ih često stavlja u
situacije koje zahtijevaju dodatnu emocionalnu pripremu za potencijalno neugodne susrete, ukazano je, dodajući:
-Ispitanici su podijelili i neka svoja iskustva. “Ja se unaprijed pripremim za svaki posjet liječniku, jer znam da će moj identitet biti vidljiv kroz dokumentaciju.” iskustvo je jedne biseksualne, transrodne žena ili „Uglavnom ja se ne autam nikome, ni ginekolozima. Prvo, jer me strah da me neće shvatiti ozbiljno. (Lezbijka, cisrodna žena), dalje saznajemo.
Preporuke promjena
Sudionice istraživanja predložile su sljedeće promjene kako bi se osigurala ravnopravna zdravstvena skrb za LBTQ žene: prava na medicinski potpomognutu oplodnju za žene bez partnera i istospolne parove, kao i prava na posjete u bolnicama za partnere koji nisu u registriranom životnom partnerstvu, dostupnost rodno afirmativne medicinske skrbi, uključujući pokrivanje troškova hormonske terapije i operacija iz sredstava obveznog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja, edukacija zdravstvenih djelatnik/ica na državnoj razini o temama vezanim za LGBTIQ osobe, uz posebnu osjetljivost ginekologa/ginja, stručnjakinja za mentalno zdravlje i liječnika/ica obiteljske medicine.
U Udruzi Lori navode da je zdravstveni status LGBTIQ osoba u Hrvatskoj do sada istraživan najviše iz perspektive mentalnog zdravlja i dobrobiti, dok su istraživanja fizičkog zdravlja gotovo u potpunosti zanemarena, dok su istraživanja iskustava u zdravstvenom sustavu relativno rijetka. Rezultati do sada sprovedenih istraživanja pokazali su da se LGBTIQ osobe susreću sa strukturalnim i interpersonalnim preprekama u zdravstvu te oklijevaju potražiti zdravstvenu skrb zbog saznanja i/ili iskustava s tim preprekama.
-U zdravstvenom sustavu suočavaju se s heteronormativnošću, LGBTIQ fobijom te diskriminacijom na individualnoj i institucionalnoj razini. Također, boje se otkriti informacije o svojoj seksualnoj orijentaciji ili rodnom/spolnom identitetu zbog straha od odbacivanja i negativnih posljedica koje mogu utjecati na liječenje i medicinsku skrb. Uz navedeno, TIRV osobe (trans, inter i rodno varijantne osobe op.a) se s ograničenom dostupnošću specijalizirane zdravstvene skrbi te neopravdano dugačkim i kompliciranim procedurama utvrđivanja uvjeta za promjenu spola u službenim dokumentima i procese hormonske i/ili kirurške afirmacije roda, otkriva se.
Manjkavo obrazovanje
Kada je riječ o zdravstvenom osoblju, njihovo je obrazovanje i osposobljavanje vezano za specifične zdravstvene potrebe LGBTIQ osoba manjkavo, zbog čega se LGBTIQ osobe oslanjaju na izvaninstitucionalne programe i/ili pojedine stručnjake/stručnjakinje za koje je prethodno utvrđeno da uvažavaju LGBTIQ osobe.
Stoga je mišljenje udruge da bi ovo njihovo posljednje istraživanje trebalo biti jedan korak k boljem razumijevanju zdravstvenih potreba lezbijki, biseksualnih, transrodnih i queer žena te svojevrsni doprinos k suzbijanju diskriminacije i razvoju jednakosti i pravednosti u zdravstvenoj skrbi za ovu ranjivu populaciju. ovo istraživanje je nastalo u okviru projekta „S margina u fokus – zdravstvene potrebe LBTQ žena“ kojeg financira Europsko-srednjoazijska lezbijska* zajednica (EuroCentralAsian Lesbian* Community) i sufinancira Europska unija.
