Intolerancija na hranu postaje sve češći problem i sve prisutna tema u modernom društvu, utječući na mnoge ljude diljem svijeta. No, za razliku od alergija na hranu, koje izazivaju ozbiljne i često brzo nastale reakcije, intolerancije se obično razvijaju postupno no isto tako mogu izazvati širok spektar simptoma. Iako nisu životno ugrožavajuće, one značajno mijenjaju kvalitetu života, a o ovoj temi razgovarali smo s nutricionisticom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije doc.dr.sc. Gordanom Kenđel Jovanović, dipl. ing. nutr.
Bolni probavni simptomi
Što je intolerancija na hranu i kojim se sve zdravstvenim tegobama manifestira?
Intolerancija na hranu je imunosno neposredovana reakcija organizma koje pokreće metaboličke, toksične, farmakološke i nedefinirane mehanizme kao posljedicu osjetljivosti na određenu hranu. Organizam može nepovoljno reagirati zbog nedostatka probavnih enzima, osjetljivosti na sastojke hrane ili kemikalije u hrani, a jačina reakcije može biti pogoršana općim zdravstvenim stanjem. Primjerice, kod zdravstvenih stanja kao što su upalne bolesti crijeva gdje je oštećena crijevna sluznica, ako je oslabljeni imunitet zbog infekcije ili bolesti ili ako osoba ima autoimunu bolest poput reumatičnog artritisa, osjetljivost na hranu može pojačati zdravstvene tegobe. Najčešće su to neugodni, ponekad i bolni probavni simptomi, poput nadutosti, proljeva, zatvora i osjetljivosti crijeva, kožnih problema poput osipa, svrbeži, potom bolova u zglobovima, nekih neuroloških odgovora kao što su glavobolja, vrtoglavica, te psiholoških odgovora kao gubitak motivacije, koncentracije, tjeskobom, depresijom ili umorom.
Ispravni dijagnostički postupci
Ponekad se mogu javiti i respiratorni simptomi poput svrbeži, povećane količine sluzi osobito u sinusima i kihanja. Na tržištu postoje mnoge znanstveno neutemeljene metode određivanja intolerancije na hranu. Koji su znanstveno odobreni testovi na intoleranciju na hranu?
Trenutno, mehanizmi djelovanja za većinu vrsta intolerancije na hranu još uvijek nisu jasni što otežava dijagnosticiranje i liječenje, a time i korištenje testova za potvrđivanje intolerancije na hranu čija se učinkovitost temelji na dokazima. Jedino se razina IgG protutijela iz seruma krvi priznaje kao prihvaćena metoda za utvrđivanje osjetljivosti na hranu, dok se ostale metode poput primjerice analize kose, mjerenja pulsa nakon konzumiranja hrane ili alcat testa izgleda leukocita ne smatra dovoljno pouzdanima. Zbog toga svjetske alergološke organizacije savjetuju oprez pri korištenju i tumačenju rezultata testova, te da se obrate specijalistima alergologu, internistu, imunologu i nutricionistu nakon nepovoljnih reakcija na hranu. Oni će koristiti ispravne dijagnostičke postupke i provesti kontrolirano liječenje, pri čemu mogu koristiti test intolerancije na hranu mjereći razinu IgG protutijela u odnosu na hranu što predstavlja osobni odgovor pojedinca. Nestručno vođenje i korištenje pogrešnih dijagnostičkih postupaka mogu pojedinca dovesti u zdravstveni, nutritivni rizik zbog ograničenja konzumacije hrane za koju se smatra da uzrokuje intoleranciju ili promjene prehrane.
Izrada testa
NZZJZ PGŽ provodi test intolerancije na hranu iz krvi određivanjem IgG antitijela na određenu namirnicu. Koja je cijena takvog testa? Kako izgleda postupak testiranja i koje su
sve dodatne usluge uključene u uslugu?
Za testiranje intolerancije na hranu je potrebno izvaditi krv što je moguće napraviti dolaskom u NZZJZ PGŽ na adresi Krešimirova 52a, Rijeka ili u Ispostavama Zavoda prema rasporedu kojeg se može provjeriti na mrežnim stranicama Zavoda. Nije potrebno postiti prethodno vađenju krvi. Cijena testa intolerancije na hranu iznosi 200,00 eura a uključuje izradu testa, tumačenje rezultata testa i savjetovanje s nutricionistom. Pojedinac se savjetuje o načinu prehrane i zamjenskoj hrani čime se mogu spriječiti nutritivni nedostaci zbog izbjegavanja hrane na koju je utvrđena intolerancija. Dijagnostički test određuje osjetljivost na 88 sastojaka hrane i koristi se kao pomoć u unapređenju prehrane i zdravlja, zajedno s medicinskom i prehrambenom anamnezom. Temeljem rezultata testa intolerancije na hranu također se može zatražiti izrada tjednog osobnog plana prehrane koji se usklađuje s osobnim životnim navikama, zdravstvenim i nutritivnim statusom, po cijeni od 100,00 eura.
Može li dugotrajno konzumiranje namirnica na koje postoji imunološki odgovor tijela dovesti do nekih ozbiljnijih bolesti ili poremećaja?
Samostalno rješavanje nepovoljnih reakcija na hranu može uključivati promjenu prehrane izbjegavanjem hrane za koju se smatra da je uzrok njima, međutim može se pogoršati zdravstveno stanje osobito ako se
ne konzumira nutritivno kompatibilna hrana. Takvo što može dovesti do nedostatka određenih hranjivih tvari koje su važne za normalno funkcioniranje nekih organskih sustava. Primjerice, ako se izbjegava mlijeko i mliječni proizvodi bez nutritivno zamjenske hrane može se razviti nedostatak kalcija i vitamina D što je važno za zdravlje koštanog sustava, osobito kod djece i adolescenata te žena u
menopauzi. Također su vrlo osjetljivi i oni koji već imaju narušeno zdravstveno stanje jer se izbjegavanjem intolerantne hrane i nekonzumiranjem one koja je nutritivno kompatibilna mogu pogoršati zdravstvene tegobe i uzrokovati nove. Stoga je važno ne mijenjati samostalno prehranu već se savjetovati sa nutricionistom koji će pomoći uskladiti prehranu prema zdravstvenom stanju, rezultatima testa intolerancije na hranu te životnim i prehrambenim navikama.
Koliko je česta intolerancija na hranu u općoj populaciji? Dijagnosticiraju li se često intolerancije?
Trenutno nema mnogo podataka o prevalenciji intolerancije na hranu, no pretpostavlja se da je oko petina opće populacije tijekom svog života barem jednom doživjela nepovoljnu reakciju na hranu kao i to da oko 10 % Europljana ima neki od simptoma osjetljivosti na hranu. Budući da se simptomi osjetljivosti na hranu pojačavaju s postojanjem neke bolesti, mnogi ne obraćaju pažnju na blage simptome i nose se s
njima dok nema ozbiljnijeg poremećaja zdravlja. Međutim, kako se sve više zna o odgovoru tijela na hranu i povoljnim dijetoterapijskim postupcima, tako se sve više koristi dijagnostičkih postupaka koji
uključuju i testiranje osjetljivosti na hranu. Cilj je pružiti što bolju zdravstvenu skrb temeljenu na dokazima što uključuje savjetovanje i planiranje prehrane kako bi se unaprijedilo zdravlje. Moglo bi se reći da je zbog tog načina poboljšanja zdravstvene skrbi i brojnije dijagnosticiranje intolerancija na hranu. To može biti i pozitivno ako se koriste pouzdani testovi i savjetovanje s nutricionistom te specijalistima medicine koji će zajednički pomoći u dijagnosticiranju i liječenju te unapređenju zdravlja i kvalitete života.
(foto: privatna zbirka, freepik)
