Bubrezi su iznimno važni organi za pravilno funkcioniranje organizma. Radi se o parnom organu, što znači kada jedan zataji, cijelu zadaću funkcioniranja preuzima zdravi, drugi organ. Bubrezi u organizmu usko komuniciraju sa srcem, plućima i jetrom, a njihova skladnost u radu garancija su za ravnotežu krvnog tlaka i miran san.
Bubrezi filtriraju krv, reguliraju ravnotežu tekućine i elektrolite u organizmu (natrij, kalij i klorid), reguliraju krvni tlak, kiseline i toksine. Zaslužni su za proizvodnju hormona eritropoetina i kalcitriola. Primjerice manjak ili nedovoljna proizvodnja eritropoetina uzrokuje anemiju.
Kada bubrezi ne rade ispravno – to dovodi do nakupljanja toksina u krvi. Uglavnom, bolesti bubrega su podmukle i vrlo često bez simptoma, a kada osoba počne osjećati tegobe, to je već znak da je bolest uznapredovala.
Ovo su najčešće bolesti bubrega: kronična bubrežna bolest, akutno zatajenje bubrega, bubrežni kamenci, glomerulonefritis (upala sitnih krvnih žila koje filtriraju krv), policistična bolest bubrega, infekcije mokraćnog mjehura, rak bubrega. Ključ za smanjenje rizika od ovih bolesti uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu, kontrolu krvnog tlaka i šećera u krvi, te izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i pretjeranog unosa alkohola. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i redoviti pregledi kod osoba s povećanim rizikom mogu spriječiti razvoj ozbiljnijih problema.
Stoga ja dobro obratiti pozornost;
-na ritam mokrenja – učestala mokrenja, obilna mokrenja ili pak premala količina mokraće može ukazivati na probleme. Kao i bol pri mokrenju ili krv u mokraći
-oticanje lica, ruku, zglobova
-umor i slabost
-bolovi u leđima (isto mogu biti uzrokovani bubrežnim kamencima, cistama ili infekcijama)
-metalni okus u ustima
-problemi s kožom te mučnine, a koje nemaju veze s hranom, virozama
-nesanica te gubitak daha
Stoga je vrlo važno redovito kontrolirati urin, a jednom godišnje napraviti i ultrazvuk bubrega, osobito ako u obitelji postoji predispozicija za razvoj bolesti ovog organa. Pregledi nefro loga su bezbolni i brzi, a uz ultrazvuk uključuju i laboratorijsku dijagnostiku.
U slučaju da se simptomi zanemaruju to može na kraju dovesti i do najgoreg scenarija – a to je zatajenje bubrega.
Zatajenje bubrega smatraju se hitnim medicinskim stanjem, a što učiniti kad bubrezi zataje pojasnio nam je prof.dr.sc. Sanjin Rački, dr.med. iz Poliklinike Primari.
“Postoje različiti stupnjevi i vrste zatajenja bubrega, uključujući akutno zatajenje (koje se događa iznenada) i kronično zatajenje bubrega (koje se razvija tijekom vremena). Bez obzira na vrstu, ovakva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.”
“Ako se radi samo o akutnom zatajenju bubrega liječenje uključuje dehidraciju, uzimanje lijekova i slično. Kod kroničnog zatajenja bubrega – liječenje pretpostavlja dijalizu – to je proces koji zamjenjuje funkciju bubrega na način da se filtrira krv od otpadnih tvari i viška tekućine. Transplantacija je zapravo najbolja opcija za pacijente s takvom dijagnozom, naravno kada je dostupna prikladna donorska bubrega. To uključuje kirurško uklanjanje bolesnog bubrega i njegovu zamjenu zdravim organom.”
“Osobe s bubrežnim bolestima moraju paziti na prehranu koja mora uključivati niski unos soli, kalija, fosfora i proteina. Potrebno je redovito pratiti unos tekućine kako bi se izbjeglo nakupljanje tekućine u tijelu. U svakom slučaju radi se o situaciji koja zahtjeva multidisciplinarni pristup i kontinuiranu medicinsku njegu kako bi se održala kvaliteta života pacijenta i spriječile komplikacije. Treba uključiti svježe voće (borovnice, grožđe, citrusi), povrće (ono koje je bogato vitaminom C), cjelovite žitarice i nemasne proteine u prehranu. Što više koristiti jogurte jer odražavaju zdravlje probavnog sustava, maslinovo ulje jer smanjuje upalu, a tu su bademi i orasi koje treba koristiti ali umjereno jer imaju visok udio kalija.” – objasnio je prof.dr.sc. Sanjin Rački, dr.med.
Ova hrana podržava rad bubrega i smanjuje rizik od bolesti. U prevenciji bolesti bubrega treba ograničiti unos proteina, kontrolirati unos šećera, održavati tjelesnu težinu, te je važna tjelovježba. Pušenje, alkohol, dugotrajna upotreba lijekova svakako nije poželjna, a rizične skupine trebale bi barem jednom godišnje pregledavati ove organe. Jer kako je već navedeno u većini slučajeva bolesti bubrega su bez simptoma.
U Hrvatskoj najčešće bolesti bubrega su one kronične bolesti bubrega, odnosno oko cca 10 posto odrasle populacije ju ima. U 2022. godini, više od 2.000 pacijenata u Hrvatskoj bilo je na dijalizi, dok godišnje se u Hrvatskoj obavi između 200 i 300 transplantacija bubrega, što stavlja Hrvatsku među zemlje s najvišim stopama transplantacija u Europi. Hrvatska provodi različite javnozdravstvene kampanje za podizanje svijesti o bolestima bubrega, promičući ranu dijagnostiku i prevenciju, kao i važnost zdravih životnih navika.
