Zima je, dani su kraći, sve je manje svjetla i takvi vremenski uvjeti idealni su razvoj respiratornih smetnji. Hladnoća može oslabiti imunitet i učiniti dišne puteve podložnijima infekcijama, čineći je manje sposobnom za obranu od virusa odnosno infekcija poput gripe, prehlade i respiratornog sincicijalnog virusa (RSV). Ovi virusi se lakše šire u hladnijim uvjetima i obično imaju najveću “aktivnost” upravo sada, zimi.
Nadalje, zimi ljudi više vremena provode u zatvorenim prostorima, gdje je veća koncentracija ljudi i smanjena ventilacija, što povećava rizik od prijenosa virusa i bakterija. Ali i zbog smanjenog broja sunčanih dana, smanjen je i unos vitamina D, važnog za jačanje imuniteta. Neke osobe sve to čini osjetljivijima na respiratorne infekcije.
Što sve spada u respiratorne smetnje?
Respiratorne smetnje odnose se na sve vrste problema s disanjem koje mogu biti uzrokovane različitim bolestima, stanjima ili ozljedama. Ove smetnje obuhvaćaju širok spektar poremećaja, od blage otežanosti disanja pa do ozbiljnih stanja koja mogu ugroziti život osobe. U tom dijelu od prolaznih respiratornih smetnji koje dolaze zimi, a radi se o prehladi, hunjavici ili gripi, postoje respiratorne smetnje čiji nastanak treba tražiti u nekim drugim čimbenicima. Radi se bolestima kao što je astma, zatim KOPB -e, svakako alergije (iako su respiratorne alergije rijetke zimi).
Astma je kronična bolest koja uzrokuje upalu i sužavanje dišnih putova, što otežava protok zraka u pluća. Osobe s astmom često doživljavaju napade otežanog disanja, kašalj i zviždanje pri disanju. Nastanak treba tražiti u kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika. KOPB je progresivna bolest, a uzrokuje trajno oštećenje pluća i otežano disanje, često uz kašalj i iskašljavanje sluzi. Uzrok je loš zrak i pušenje. Astma je zapravo vrlo česta kronična bolest, a prema nekim istraživanjima, u Hrvatskoj je prevalencija astme i do 10 psoto u odrasloj populaciji. KOPB je u porastu i vodeći je uzrok smrtnosti u svijetu među respiratornim oboljenjima.
Zajedničko respiratornim smetnjama su simptomi – otežano disanje ili ubrzano disanje, kašalj (suhi ili s iskašljavanjem sluzi), zviždanje pri disanju, osjećaj stezanja u prsima, plavičasta boja usana ili kože zbog smanjenog unosa kisika. Za dijagnozu respiratornih smetnji, liječnici koriste različite metode, uključujući fizikalne preglede, ponekad je potrebno napraviti i rengen (ako kašalj ne prolazi) tu su i krvni testovi kako bi procijenili količinu kisika u krvi.
Liječenje ovisi o uzroku – a ako se radi o virusu dovoljan je odmor, skidanje visoke temperature, treba poboljšati prehranu, podizati imunitet i slično. Kod kašalja, upale grla, problemi s disanjem, bronhitisa, ili prehlade svakako pomaže narodna medicina prije svega u obliku raznih čajeva, zatim su tu preparati poput sirupa protiv kašlja, otopine za ispiranje grla, zatim sprejevi za nos koji rješavaju problem začepljenosti, te lijekovi za iskašljavanje.
Od čajeva, majčina dušica je poznata po svojim antibakterijskim i antivirusnim svojstvima. Čaj od majčine dušice može pomoći kod kašlja, bronhitisa i upale grla. Treba isprobati ljekovita svojstva i lavande, kadulje, eukaliptusa, lipe i timijana. Timijan je vrlo efikasan u borbi protiv kašlja, prehlade, i infekcija gornjih disajnih puteva. Svojim svojstvima pomaže u čišćenju disajnih puteva i smanjuje upalu. Neki vole koristiti đumbir, a može ga se piti u obliku čaja s limunom ili koristiti kao dodatak u drugim napicima. Ispiranje grla kaduljom može smanjiti osjećaj boli i natečenosti u grlu.
Uglavnom preporuke u prevenciji za smanjenje učestalosti respiratornih bolesti zimi idu da osobe koje boluju od kroničnih bolesti trebale bi već na jesen razmišljati o cijepljenu prije svega radi se o cijepljenu poput gripe jer to može značajno smanjiti rizik od mogućih komplikacija, zatim preporuka je da se i zimi boravi u prirodi, na svježem zraku, te orijentacija fizičkoj aktivnosti. Svakako treba obratiti pozornost na prehranu, koja mora biti sezonska i nerafinirana.
