Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održan je simpozij „Mentalno zdravlje u psihoonkologiji – od dijagnoze i liječenja do novog života“, u organizaciji psihologinja i psihologa Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Simpozij je okupio stručnjake iz područja psihologije, onkologije i palijativne skrbi koji su istaknuli važnost kontinuirane psihološke podrške oboljelima i njihovim obiteljima, od postavljanja dijagnoze i liječenja do oporavka i života nakon bolesti.
Pozdravljajući sudionike, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić naglasila je kako suočavanje s onkološkom bolešću predstavlja veliko životno iskušenje ne samo za oboljelu osobu nego i za njezinu obitelj.
„Psihološka podrška neizostavan je dio cjelovite skrbi, kako tijekom liječenja, tako i nakon njega“, istaknula je gradonačelnica, naglasivši važnost pristupa koji u središte stavlja čovjeka, njegove potrebe i dostojanstvo.
Govoreći o ulozi Grada Rijeke u promicanju mentalnog zdravlja, istaknula je aktivnosti koje se provode kroz projekt Rijeka – Zdravi grad, program Mentalfest i druge inicijative usmjerene na stvaranje zajednice u kojoj se o mentalnom zdravlju govori otvoreno, bez stigmatizacije, uz razumijevanje i podršku.
Naglasila je i važnost suradnje Grada, zdravstvenih ustanova i organizacija civilnog društva te izrazila uvjerenje da će simpozij pridonijeti razmjeni iskustava i daljnjem razvoju pristupa u kojem su kvaliteta života i potrebe pacijenata u središtu skrbi. Sudionicima je poželjela uspješan rad i nastavak suradnje.
Ravnateljica Kliničkog bolničkog centra Rijeka Alemka Brnčić-Fischer istaknula je kako suvremena onkologija, uz razvoj novih lijekova, imunoterapije i terapijskih metoda, sve više naglašava potrebu za cjelovitom skrbi koja nadilazi samo liječenje bolesti.
„Ispred nas ne stoji dijagnoza, nego čovjek – čovjek sa svojim strahovima, nadama, obitelji i planovima koji se često iz temelja mijenjaju. Upravo tu dolazi do izražaja važnost psihoonkologije“, poručila je ravnateljica.
Naglasila je da je cilj liječenja, uz izlječenje bolesti, pacijentima osigurati kvalitetan i dostojanstven život, a to je moguće zajedničkim radom liječnika, medicinskih sestara, psihologa, psihijatara i drugih stručnjaka. Istaknula je i važnost razvoja kliničke psihologije te stvaranja bolničkog okruženja u kojem se pacijenti osjećaju sigurno, znajući da ih se sluša i razumije.
„Našim pacijentima u teškim trenucima ponekad nije potreban samo još jedan medicinski dokument ili nalaz. Potrebno im je znati da nisu sami“, zaključila je ravnateljica.
U sklopu simpozija obrađene su teme o ulozi psihologa u skrbi za mentalno zdravlje odraslih i psihoonkološkom obiteljskom savjetovanju, sveobuhvatnoj skrbi za pacijentice tijekom liječenja i nakon bolesti kroz program Enea te ulozi psihologa u dječjoj onkologiji.
Sudionici su razgovarali i o psihološkoj podršci djeci i obiteljima u palijativnoj skrbi te o 18 godina psihoonkološkog savjetovanja nacionalne udruge SVE za NJU.
O strahu od povratka bolesti, jednom od važnih psiholoških izazova nakon onkološkog liječenja, govorila je dr. sc. psih. Gordana Kuterovac Jagodić, autorica knjige „Kvadrant žene: Kako proživjeti i psihički preživjeti rak dojke?“.
Program je zaključen panelom udruga građana o iskustvima preživljenja i životu nakon liječenja, uz otvorena pitanja i raspravu.
Simpozij je još jednom istaknuo važnost dostupne i kontinuirane psihološke podrške kao sastavnog dijela liječenja onkoloških bolesti. Suradnja zdravstvenih stručnjaka, obitelji i udruga pritom je ključna za pružanje cjelovite skrbi te očuvanje mentalnog zdravlja i kvalitete života oboljelih tijekom liječenja i nakon njega.
