Prema dostupnim prognostičkim materijalima, ponajviše prema izračunima Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), jesen bi trebala biti toplija od prosjeka, izvještavaju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Promatrajući razdoblje od rujna do kraja studenoga, u većem dijelu zemlje očekuju se iznadprosječne sezonske temperature.
Vjerojatnost za veće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature u odnosu na normalu 1991. – 2020. povećana je posebno u rujnu. U preostala dva mjeseca moguća je srednja mjesečna temperatura bliža prosječnoj, posebice u listopadu.
Prognoza oborine za dugoročno razdoblje složenija je i manje pouzdana od prognoze temperature zraka. Ipak, prema izračunima, ukupna količina oborine tijekom jeseni uglavnom će biti oko prosjeka ili ponegdje manja. U rujnu je moguć manjak oborine u odnosu na normalu 1991. – 2020. u većini područja, u listopadu je ta vjerojatnost manja, a u studenome se očekuje prosječna ili veća količina oborine.
Iako se prognozira toplije tromjesečno razdoblje od prosjeka, to ne znači kako unutar sezone neće biti hladnijih razdoblja, odnosno prodora hladnijeg zraka u naše krajeve. Trajanje i intenzitet takvih razdoblja, odnosno s druge strane razdoblja koja bi mogla biti izraženije toplija od prosjeka, nije moguće predvidjeti iz podataka dugoročne prognoze vremena. Isto vrijedi i za promjene u režimima oborine unutar sezone, odnosno izmjene sušnijih i kišnijih razdoblja. Izračuni dugoročne prognoze vremena ne pružaju informacije o tome kada bi se moglo očekivati razdoblje bez oborine i koliko bi dugotrajno ono moglo biti, odnosno ne može se precizno prognozirati kada bi moglo nastupiti razdoblje s čestom oborinom kao niti intenzitet oborine.
