Često ste za kompjutorom? Znate li za ove bolesti šake i prstiju?

Postoji niz oboljenja koja mogu nastati zbog dugotrajne upotrebe kompjutera, posebno miša i tipkovnice. Radi se o oboljenjima suvremenog doba, a nastaju zbog ponavljajućih pokreta, neadekvatne opreme i nepravilnog držanja tijela.

Riječ je o ovim oboljenjima:

Sindrom karpalnog tunela

Ovo je jedno od najčešćih oboljenja kod osoba koje često rade na računalu. Sindrom karpalnog tunela nastaje kad dolazi do pritiska na srednji živac (nervus medianus) u zapešću, a simptomi uključuju trnce, bol i osjećaj peckanja, najčešće u palcu, kažiprstu i srednjem prstu. U težim slučajevima može doći do slabljenja mišića šake, što otežava fine pokrete i smanjuje snagu stiska.

Tenosinovitis
Ovo je upala tetiva i njihovih ovojnica, često uzrokovana ponavljajućim pokretima kao što je stalno klikanje mišem ili tipkanje na tipkovnici. Najčešće zahvaća palac i zapešće, uzrokujući bol i oticanje.

Epikondilitis (teniski lakat i golferski lakat)
Iako nazvani po sportovima, teniski i golferski lakat često pogađaju ljude koji ponavljaju iste pokrete rukom, kao što su klikanje mišem ili tipkanje. Teniski lakat zahvaća vanjsku stranu lakta, dok golferski lakat pogađa unutarnju stranu. Oba stanja uzrokuju bol i osjetljivost u području lakta, a mogu se proširiti prema podlaktici i zapešću.

De Quervainova bolest
Ovo je specifična vrsta tenosinovitisa koja zahvaća tetive na palcu. Uzrok su ponavljajući pokreti palca i zapešća. Simptomi uključuju bol i osjetljivost na vanjskoj strani zapešća, posebno kada se pokreće palac ili okreće zapešće.

Trigger finger (prst na okidaču)
Ovo stanje uzrokuje da se prst zaglavi u savijenom položaju, a kada se ispruži, “zaskoči” kao okidač. Nastaje zbog upale tetiva prstiju, koja je često rezultat ponavljajućih pokreta ili dugotrajnog korištenja miša. Najčešće pogađa palac, kažiprst ili srednji prst.

Bol i napetost u vratu i ramenima
Iako ovo nije specifično za ruke, dugotrajno korištenje računala u nepravilnom položaju često uzrokuje napetost i bol u vratu i ramenima. To može dodatno povećati naprezanje na rukama i zapešću, čineći ih podložnijima ozljedama.

Preventivne mjere i preporuke

Kako bi se smanjio rizik od ovih oboljenja, preporučuje se:

• Pravilno postaviti opremu – koristite ergonomski miš i tipkovnicu te ih namjestite u prirodan položaj.
• Redovito raditi pauze – svakih 20-30 minuta odmorite ruke i istegnite se.
• Vježbati šake i prste – istezanje i vježbe mobilnosti mogu smanjiti napetost.
• Pravilno držanje – sjedite uspravno, a ruke neka budu u neutralnom položaju kako biste smanjili naprezanje.

Ako se pojave simptomi, preporuča se konzultacija s liječnikom ili fizikalnim terapeutom kako bi se spriječilo pogoršanje stanja.

Liječenje?

Liječenje svih bolesti uključuje odmaranje zapešća, izbjegavanje aktivnosti koje uzrokuju simptome i nošenje udlage koja drži zapešće u neutralnom položaju, osobito noću. Lijekov protiv bolova, lagana masaža, fizikalna terapija, ubrizgavanje kortikosteroida u bolna područja, i na kraju ako ništa ne pomaže – slijedi operacija.

Kod svih spomenutih stanja važno je potražiti savjet liječnika, fizijatra ili terapeuta čim se pojave prvi simptomi, kako bi se spriječilo pogoršanje stanja i omogućio brži oporavak.

Evo nekoliko učinkovitih vježbi koje mogu pomoći kod sindroma karpalnog tunela, kao najčešće bolesti. Ove vježbe mogu smanjiti pritisak na srednji živac, povećati fleksibilnost i poboljšati cirkulaciju u području zapešća. Preporučljivo ih je izvoditi nekoliko puta dnevno, osobito tijekom pauza ako se često radi za računalom.

1. Istezanje zapešća i prstiju

Ispružite ruku ispred sebe, dlanom prema dolje. Drugom rukom lagano povucite prste prema gore, tako da osjećate blago istezanje na donjoj strani zapešća. Zadržite 15-30 sekundi, a ponavljanje mora biti najmanje do 3 puta na svakoj ruci.

2. “Praying” istezanje (istezanje u molitvenom položaju)

Spojite dlanove u položaj molitve ispred prsa, a laktove držite podignutima u ravnini s rukama. Lagano spustite ruke prema dolje dok ne osjetite istezanje u zapešćima. Treba zadržati do 30 sekundi i ponoviti do 3 puta.

3. Istezanje fleksora zapešća

Ispružite ruku ispred sebe s dlanom okrenutim prema gore. Drugom rukom lagano povucite prste prema dolje i natrag, osjećajući istezanje u gornjem dijelu zapešća.

4. Nervno istezanje (tendon gliding)

Ova vježba pomaže u smanjenju pritiska na živac kroz zapešće.

• Koraci:
  1. Ispružite prste ravno.
  2. Savinite prste u položaj “kandže” (savijeni prsti, ali dlan ravan).
  3. Savijte prste u šaku, kao da oblikujete šaku, ali s palcem okrenutim prema gore.
  4. Ponavljajte ove položaje postupno. (ponavljanje 10 puta)

5. “Median Nerve Glide” vježba

Ova vježba pomaže u smanjenju napetosti na srednjem živcu.

1. Ispružite ruku ispred sebe, dlanom prema gore.
2. Savijte zapešće prema dolje, tako da prsti idu prema podu.
3. Zatim ispružite zapešće prema gore i istegnite prste. (ponavljanje do deset puta)

6. Istezanje ruke s gumenom lopticom ili jastučićem

Držite malu gumenu lopticu (ili jastučić u ruci) i stišćite do 5 sekundi, zatim opustite. Vježbe raditi do 15 puta na svakoj ruci.

• Savjet: nemojte stiskati prejako da ne biste dodatno opteretili zapešće; cilj je samo lagana aktivacija mišića.

Osobe koje imaju ovakve probleme trebale bi redovito raditi pauzu tijekom rada, čak i ako su kratke, kako bi se rasteretio zapešće. Prilagodite radno mjesto (ergonomski miš i tipkovnica), a ako vježbe izazivaju bol, treba smanjiti intenzitet i obavezno se posavjetovati s fizioterapeutom ili liječnikom.