Koliko ste se puta na radnom mjestu susreli s kolegom koji svako malo odlazi na bolovanje, dok njegove obveze preuzimaju ostali zaposlenici? Bolovanje je zakonsko pravo svakog radnika, no kada se ono zloupotrebljava, posljedice mogu biti ozbiljne, ne samo za zaposlenika nego i za liječnika koji je takvo bolovanje neopravdano odobrio.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, tijekom 2025. godine kontrolirano je 18.862 osiguranika, a u 4.448 slučajeva, odnosno 24 posto, utvrđeno je da više ne postoje medicinski razlozi za nastavak bolovanja. To ne znači da su sva ta bolovanja bila lažna.
Dok jedni izostaju, drugi preuzimaju njihove obveze. Dodatni posao, prekovremeni sati, stres i narušeni međuljudski odnosi mogu postati svakodnevica kolega koji moraju nadoknađivati izostanke, dok poslodavci trpe dodatne troškove i organizacijske poteškoće.
Radniku prijete novčane kazne, gubitak naknade i otkaz
Ako se dokaže zlouporaba bolovanja, radnik može izgubiti pravo na naknadu plaće za razdoblje utvrđene nepravilnosti. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju za određene povrede, poput rada tijekom bolovanja, nepoštovanja liječničkih uputa ili neopravdanog izbjegavanja kontrole, predviđa i novčane kazne od 1.060 do 1.990 eura.
U težim slučajevima radnik može dobiti i izvanredni otkaz ugovora o radu, bez otkaznog roka, ako se utvrdi osobito teška povreda radnih obveza zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Ovisno o okolnostima, može se postaviti i pitanje naknade prouzročene štete.
Liječnik može ostati i bez licence
Odgovornost ne mora završiti na radniku. Ako liječnik neopravdano odobrava ili produljuje bolovanja bez odgovarajućeg medicinskog temelja, prijeti mu prekršajna novčana kazna od 660 do 2.650 eura.
Posebno ozbiljne posljedice moguće su kada liječnik svjesno pogoduje pojedincima, uključujući članove vlastite obitelji. Ako se nepravilnosti dokažu, Hrvatska liječnička komora može provesti disciplinski postupak, a moguće mjere uključuju opomenu, novčanu kaznu te privremeno ili trajno oduzimanje liječničke licence.
Ovisno o težini i okolnostima povrede, moguć je i raskid ugovora s HZZO-om, zahtjev za naknadom štete te kaznena odgovornost ako su ostvarena obilježja kaznenog djela.
Važno je ipak razlikovati stvarnu bolest od dokazane zlouporabe. Učestala bolovanja nisu sama po sebi dokaz nepravilnosti, kao što ni obiteljska povezanost liječnika i pacijenta automatski ne znači pogodovanje.
Isplati li se zbog nekoliko dana neopravdanog izostanka riskirati posao, novac, profesionalni ugled ili čak liječničku licencu? Odluka ostaje na svakom pojedincu, no posljedice takvog ponašanja često snosi cijeli radni kolektiv.
IZVOR: HZZO, Hrvatska liječnička komora PIŠE: M.Ivanda FOTO: Ilustracija
