U vremenu kada umjetna inteligencija i digitalne tehnologije postaju sve veći dio naše svakodnevice i kada sve brže ulaze u svakodnevno poslovanje, znati kako njima pravilno baratati od izrazite je važnosti.
S ciljem da se poduzetnicima i lokalnim zajednicama olakša snalaženje u tom tehnološkom okruženju pokrenut je projekt EDIH Adria, dio europske mreže digitalnih inovacijskih centara koji podupiru digitalnu transformaciju gospodarstva i javnog sektora. Fokusiran na područje Jadranske Hrvatske, projekt kroz edukacije, testiranja i stručnu podršku pomaže organizacijama razumjeti kako nove tehnologije, posebice umjetnu inteligenciju, primijeniti u konkretnim poslovnim procesima.
O tome kako je projekt nastao, koje je rezultate ostvario te kako umjetna inteligencija već danas mijenja poslovanje i javni sektor razgovarali smo s Damirom Medvedom, direktorom projekta EDIH Adria 1.0.
Možete li nam predstaviti projekt EDIH Adria? Kako je on nastao te koji su mu bili ciljevi?
EDIH Adria je europski projekt sufinanciran od strane Europske unije iz programa Digitalna Europa, te 50 % iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Poanta projekta bila je uspostaviti mehanizam na lokalnoj i regionalnoj razini koji poduzetnicima i jedinicama lokalne ili regionalne samouprave omogućuje stjecanje znanja o tome kako se nositi s novim tehnologijama, poput umjetne inteligencije, te kako ih primijeniti u praksi. EDIH Adria 1.0, a sada i EDIH Adria 2.0, regionalno je usmjeren na područje jadranske Hrvatske.
Kompetencije su primarno bile fokusirane na praktičnu primjenu tehnologija, umjetne inteligencije, računarstva visokih performansi i sličnih područja. Osnovna ideja bila je najprije sagledati potrebe jedinica lokalne samouprave i malih poduzeća na području jadranske Hrvatske, utvrditi nedostatke u njihovoj edukaciji, provesti edukacije te potom s određenim brojem zainteresiranih konkretno raditi na primjeni umjetne inteligencije kroz program testiranje prije investiranja.
Kakve je konkretne rezultate EDIH Adria ostvario tijekom prve tri godine provedbe?
U tom smo procesu educirali više od 3.500 ljudi koji su prošli naše programe, što je iznimno važno jer sada znatno bolje razumiju što je umjetna inteligencija i kako im može praktično pomoći u poslovnim procesima. Ne radi se samo o površnom korištenju alata poput ChatGPT-a, već o dubljem razumijevanju načina na koji AI tehnologije mogu biti integrirane u procese tvrtki, poliklinika i drugih organizacija, na siguran i etičan način.
Nakon tih edukacija provedeno je dvadesetak bootcampova na kojima su sudjelovale zainteresirane organizacije. Ondje su dodatno educirane o tome kako im AI može pomoći, a mi smo upoznali njihove vizije i usmjeravali ih prema odgovarajućim natječajima i izvorima financiranja. U Hrvatskoj postoje četiri EDIH-a, a jedna od osnovnih ideja bila je da, ako naš EDIH nema potrebne kompetencije, korisnike usmjerimo prema drugome. Naš je fokus bio na umjetnoj inteligenciji i tehnologijama povezanima s konceptom pametnih gradova, osobito u kontekstu javne uprave.
Tijekom tri godine projekt je proveden u cijelosti. Završili smo ga na vrijeme i unutar planiranog proračuna, što je rijetkost, a prema rezultatima smo ušli u top 5 % EDIH-ova u Europi, gdje ih prema trenutnom stanju ukupno ima 254 u raznim varijantama. Ostvaren je ozbiljan iskorak, a još je važnije da je velika većina uključenih tvrtki doista primijenila stečena znanja, prijavila se na natječaje, dobila sredstva i sada prelazi iz faze testiranja u fazu produkcije.
Jedan od ključnih koncepata koji ističete jest „test before invest“. Kako to funkcionira u praksi te možete li navesti konkretne primjere primjene umjetne inteligencije?
Ključna komponenta naših aktivnosti jest princip „test before invest“, odnosno testiranje prije investicije. Ideja je da tvrtka koja želi primijeniti umjetnu inteligenciju najprije kroz proces koji traje nekoliko tjedana testira održivost ideje. Primjeri uključuju AI asistente i AI call centre. Razvili smo niz uspješnih primjera, takozvanih success stories.
Primjerice, u Poliklinici Primari razvijen je asistent koji unapređuje komunikaciju s korisnicima od prvog kontakta do slanja obavijesti. Uz njihovu dozvolu izradili smo digitalnog asistenta temeljenog na stvarnoj zaposlenici s recepcije. Izrađen je njezin digitalni klon, koji vizualno izgleda poput nje, a kloniran je i njezin glas. Asistent je dostupan putem weba i s njime se može razgovarati u stvarnom vremenu.
Tehnološki demonstrator je razvijen na temelju baze podataka o uslugama Poliklinike Primari, kompetencijama liječnika i njihovoj dostupnosti, povezan je s kalendarima te omogućuje rezervaciju termina. Asistent može voditi inicijalni razgovor, prepoznati potencijalno hitne situacije i, ako je potrebno, aktivirati odgovarajuće alarme, uključujući i poziv hitnim službama. U uobičajenim slučajevima može preporučiti odgovarajući pregled, provjeriti raspoloživost liječnika i rezervirati termin. Prednost je što sustav radi 24/7 i podržava više jezika.
Sustav je temeljen na modelu tipa RAG (Retrieval-Augmented Generation), u koji se uključuje isključivo relevantna dokumentacija, čime se izbjegavaju halucinacije tipične za otvorene generativne modele. Ugrađeni su i zaštitni mehanizmi koji sprječavaju neprimjerene ili nepoželjne interakcije.
Slični pristupi primijenjeni su i u kontekstu gradova i lokalnih zajednica. Primjerice, razvili smo sustave za nadzor otoka poput Šolte ili Grada Vodnjana, koristeći multispektralne satelitske snimke i analitiku prostora koja omogućuje otkrivanje ilegalnih odlagališta ili ilegalnih gradnji. Sustav može automatski detektirati anomalije, generirati alarme i proslijediti ih operaterima koji fizički provjeravaju situaciju. Ovakav pristup omogućava lokalnoj upravi brzo reagiranje na probleme koji bi inače postali komplicirani ili nevidljivi u kratkom roku.
Naglasak je bio na ozbiljnom i odgovornom pristupu, osobito u osjetljivim područjima poput medicine i javne uprave, gdje je točnost informacija ključna.
Koje su najveće opasnosti i izazovi u primjeni umjetne inteligencije, posebice u kontekstu zaštite podataka i regulatornog okvira?
Tijekom edukacija upozoravali smo na opasnosti nekritičkog korištenja generativnih modela. Ako se takvi modeli koriste bez ograničenja i bez zatvorenog sustava znanja, velika je vjerojatnost pogreške. Posebno je važno da se osjetljivi podaci ne iznose izvan lokalnog konteksta. Slanje povjerljivih dokumenata vanjskim servisima, na primjer radi izrade sažetaka, može predstavljati ozbiljan problem, osobito za odvjetničke urede, zdravstvene ustanove i slične organizacije. Podaci moraju ostati unutar interne baze i lokalne infrastrukture.
Iz tog razloga osnovana je tvrtka SyntAgent kao spinoff UNIRI, koja se bavi razvojem lokalnih, sigurnih i zatvorenih AI sustava. Cilj je educirati korisnike i razvijati platforme koje osiguravaju da svi podaci ostanu u internom kontekstu. Danas je, zahvaljujući dostupnosti odgovarajuće hardverske infrastrukture, moguće sve procese izvršavati lokalno, putem vlastitih instanci modela.
Unatoč napretku, i dalje postoje izazovi, uključujući pitanja zaštite podataka (GDPR) i regulatornog okvira. Europskih rješenja i modeli postoje i trebali bismo im se što prije okrenuti kako bi podaci ostali unutar europskog pravnog i infrastrukturnog okvira.
Kako umjetna inteligencija mijenja poslovne procese i ulogu zaposlenika u organizacijama?
Na tržištu se događa značajan pomak. Naglasak se sve više premješta s programiranja na razumijevanje poslovnih procesa. Tehnološki dio izrade rješenja danas je znatno brži, dok je ključno razumjeti kako organizacija posluje i zašto određene procese provodi na određeni način.
Primjerice, u slučaju objedinjene nabave za više od 200 subjekata uz AI proces je automatiziran do razine da zaposlenici sada primarno nadziru faze procesa i interveniraju samo kada je to potrebno, umjesto da upravljaju velikim brojem e-mailova i dokumenata. Slično vrijedi i za organizacije koje su ranije upravljale velikim brojem Excel tablica. Procesi koji su prije trajali mjesec dana sada se izvršavaju u sekundi, pod uvjetom da su pravilno dokumentirani.
Nije svrha umjetne inteligencije zamijeniti ljude, nego preuzimanje 80–90 % standardnih i repetitivnih upita, dok se zaposlenici posvećuju složenijim zadacima. U svim projektima cilj je bio unaprijediti kvalitetu usluge, a ne zamijeniti zaposlenike.
Spomenuli ste da ste osnovali tvrtku SynthAgent. Koja je glavna ideja njezina osnivanja te na koji način ona doprinosi razvoju sigurnih AI rješenja?
SynthAgent je osnovan kako bi se naše sugrađane moglo educiratiza rad na AI tehnologijama, te kako bi se moglo i vrlo složene projekte raditi lokalno u Rijeci. On je svojevrsni “spin-off” Sveučilišta, s ciljem praktične edukacije zainteresiranih studenata UNIRI (primjerice kroz Erazmus programe) i stvaranja referenci kroz konkretne projekte. Uz mene u firmi je još nekoliko profesora Sveučilišta u Rijeci te je ideja izgraditi edukacijski ekosustav i mladim ljudima prenijeti znanja o pravilnoj i odgovornoj primjeni umjetne inteligencije, kako bi buduća generacija developera i konzultanata kvalitetno obavljala taj posao.
Što donosi novo programsko razdoblje EDIH Adria 2.0 i na što će se projekt fokusirati u nadolazećem razdoblju?
Novo programsko razdoblje EDIH Adria 2.0 usmjereno je na jačanje lokalnog AI ekosustava. Više stotina tvrtki prošlo je edukacije, a sada je potrebno razviti mrežu manjih, specijaliziranih poduzeća koja mogu pružati konkretne i lokalizirane AI usluge. Cilj je pokazati da u Rijeci i okolici postoje ozbiljne tvrtke sposobne realizirati projekte europske i svjetske razine za potrebe lokalne zajednice.
FOTO: EDIH Adria
