Humani papilloma virus jedan je od najčešćih uzročnika infekcija reproduktivnog sustava, a njegova povezanost s razvojem određenih vrsta raka, poput raka vrata maternice, raka anusa ili raka penisa, čini ga ozbiljnim javnozdravstvenim problemom. Cijepljenje protiv HPV-a predstavlja jedno od najvažnijih dostignuća u prevenciji te bolesti, a u Hrvatskoj se program cijepljenja provodi već 18. godinu zaredom. O programu prevencije razgovarali smo s prim. Natašom Dragaš – Zubalj, dr. med iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije.
Preporučeno cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj se provodi od 2007. godine, a postoje naznake da će se preporuke za aktivno pozivanje na cijepljenje protiv HPV-a u šk.g. 2025./2026. spustiti i prema u mlađima odnosno na osnovnoškolsku dob. Kakvi su rezultati postignuti u ovih 18 godina, postoji li tendencija smanjenja oboljenja od karcinoma povezanih s HPV infekcijama?
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj započelo je 2007. godine, kada je Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu izdalo preporuke za cijepljenje. U 2008. godini, započeo je dodatni program Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, pod nazivom „Cijepljenjem i dodatnom edukacijom protiv HPV infekcije”, koji je bio dio Plana za zdravlje u Primorsko-goranskoj županiji. Program je obuhvatio brojne gradove i općine te je bio namijenjen učenicama 7. razreda osnovnih škola, koje su primile tri doze cjepiva prema shemi 0-2-6.
U šk.godini 2016./2017. je cijepljenje protiv HPV-a ušlo o Kalendar tzv. preporučenog cijepljenja i bilo je namijenjeno učenicima 8.r.OŠ oba spola, naravno besplatno. U narednoj školskoj godini se kohortna skupina usredotočila na generaciju osmaša. Od 2019. se besplatno cijepljenje, kao svojevrsni „catch up”, omogućilo i srednjoškolcima.
Trogodišnji program imunizacije od 2022.-2024. omogućava besplatno cijepljenje za učenice i učenike koji pohađaju 8. razred osnovne škole, a ovisno o raspoloživosti i osobama do 25. godine života. U siječnju 2023. godine Kalendar predviđa pozivanje učenica i učenika od 5. Do 8. razreda osnovnih škola na cijepljenje. Nadležni timovi školske medicine provode cijepljenje učenika i redovitih studenata, a osobe koje su izvan sustava školovanja, mogu se cijepiti na Odjelu za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ.
Rezultati cijepljenja pokazali su porast procijepljenosti među djecom i mladima. Također smo primjetili da ako roditelji nisu odlučili cijepiti svoje dijete u periodu preporuke, mnogi mladi ljudi to učine kasnije, nakon što postanu punoljetni. Tako iskoriste priliku cijepljenja do 25. godine života. Rani pokazatelji uspješnosti cijepljenja zabilježeni su u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je po primjeni cjepiva vrlo brzo došlo do smanjenja broja osoba s genitalnim bradavicama (kondilomima), koje su dobroćudne lezije povezane s HPV-om.
U Švedskoj i Škotskoj provedena su najopsežnija istraživanja o učinkovitosti cjepiva, koja su pokazala da što ranije mladi ljudi prime cjepivo, manja je vjerojatnost da će razviti zloćudne tvorbe, poput raka grlića maternice ili npr. anusa. Imunološki odgovor je bolji u mlađoj dobi, zbog čega se mlađi od 15 godina cijepe s dvije doze cjepiva, dok stariji od 15 godina primaju tri doze. Također, u mlađoj dobi veća je šansa da osoba nije stupila u spolne odnose i nije došla u kontakt s virusom, što dodatno povećava učinkovitost cjepiva.
Kada je riječ o brojkama, u školskoj godini 2018./2019. cijepljeno je ukupno 711 djece i mladih, od toga 550 učenika osnovnih škola (341 djevojaka i 209 mladića), 140 učenika srednjih škola (110 djevojaka, 38 mladića) i ukupno 13 studenata. Zatim broj cijepljenih raste u školskoj godini 2019./2020. Tako je cjepivo u tom periodu primilo 839 učenika osnovnih škola (496 djevojaka, 343 mladića), 150 učenika srednjih škola (105 djevojaka odnosno 45 mladića), cjepivo je primilo 288 studentica i 70 studenata, a sve ukupno radi se o 1.347 osoba. U školskoj godini u 2020./2021, cijepljeno je ukupno 517 osoba od toga 312 učenica osnovnih škola i 205 učenika odnosno 33 učenika srednjih škola (27 djevojaka i 6 mladića), te 66 studenata (od toga 56 studentica i 10 studenata). Danas govorimo o procjepljenosti u kohortnoj skupini osmaša oko 40-50% u našoj županiji.
Je li cjepivo protiv HPV-a namijenjeno isključivo ženskoj populaciji?
Nije! Iako postoji uvjerenje da je cjepivo protiv HPV-a namijenjeno isključivo ženama, to nije istina. Naime, HPV infekciju mogu dobiti i žene i muškarci, a isto tako ju i prenijeti. osobe oba spola. Osim što HPV uzrokuje rak grlića maternice kod žena, povezivan je i s drugim vrstama karcinoma, poput raka anusa, penisa, te raka usne šupljine i ždrijela. Ove vrste raka su prisutne i kod muškaraca, a rak ždrijela postaje sve češći, osobito među mlađim muškarcima.
Zašto bi se dečki trebali cijepiti protiv HPV-a?
Postoji nekoliko razloga. Prije svega zbog visoke stopa zaraze. HPV infekcija pogađa oba spola, a visoka stopa zaraze među mladima, uključujući muškarce, čini cijepljenje nužnim. HPV može uzrokovati razne dobroćudne promjene, poput kondiloma (genitalnih bradavica), ali i ozbiljnije zloćudne promjene, uključujući rak anusa, penisa, usne šupljine i ždrijela, što je posebno relevantno za muškarce. Treba istaknuti i nisku stopu serokonverzije. Naime, muškarci ne razvijaju imunološki odgovor u istoj mjeri kao žene, što u njih povećava rizik od ponovnih infekcija i razvoja bolesti.
Zbog niže serokonverzije i mogućnosti ponovnih infekcija, muškarci su podložniji novim HPV infekcijama, a one mogu biti i dugotrajnije. Za razliku od žena, muškarci nemaju redovite probire (kao što su ginekološki pregledi za žene), što znači da je prevencija, poput cijepljenja, ključna za zaštitu od HPV-a i povezanih karcinoma. Cijepljenje izravno sprječava razvoj HPV-om uzrokovanih bolesti, poput genitalnih bradavica i raka. Osim toga, cijepljenje ima i indirektni učinak na opću zaštitu, smanjujući prijenos HPV-a među spolovima. Dakle, preporučuje se cijepljenje osoba oba spola u predviđenim dobnim skupinama, a po indikaciji i starijih.
Prema podacima SZO-a, u 2019. godini HPV je uzrokovao oko 620.000 karcinoma kod žena i oko 70.000 karcinoma kod muškaraca, što pokazuje važnost cijepljenja i za mušku populaciju.
Koje se cjepivo protiv HPV-a primjenjuje u Hrvatskoj i od kojih sve oblika karcinoma štiti?
U Hrvatskoj se trenutačno cijepi devetovalentnim cjepivom. HPV može uzrokovati različite bolesti koje pogađaju i muškarce i žene, uključujući dobroćudne i zloćudne promjene na genitalnom i drugim područjima tijela. Učinkovitost 9-valentnog cjepiva dokazano igra ključnu ulogu u prevenciji benignih (dobroćudnih), premalignih (prekanceroznih) i malignih (kanceroznih) promjena uzrokovanih HPV infekcijom. Nadalje, različiti tipovi HPV-a, pokazali su klinički značaj u razvoju nekoliko ozbiljnih stanja, uključujući: anogenitalne bradavice, koje su najčešće manifestacije HPV infekcije, rekurentne papilomatozne promjene u orofaringealnoj regiji (usna šupljina i grlo), karcinom penisa, koji je ozbiljan oblik raka uzrokovan HPV-om.
Cjepivo protiv HPV-a primjenjuje se prema različitim shemama ovisno o dobi cijepljene osobe. Djeca od 9. do 14. godine cijepe se prema dvodoznoj shemi (0-6), što znači da se druga doza daje 6 mjeseci nakon prve. Osobe od 15. godine pa nadalje se cijepe prema trodoznoj shemi (0-2-6), pri čemu je prvi razmak 2 mjeseca, a drugi 6 mjeseci od prve doze. Shema se treba provesti unutar godine dana.
Za državljane Republike Hrvatske, cjepivo je besplatno, sukladno dobi koja je navedena u registraciji cjepiva. Također, važno je napomenuti da, s obzirom na dobru imunogenost i visoku razinu zaštite koju cjepivo pruža, trenutačno nije potrebno primati booster doze. Prema globalnoj strategiji Svjetske zdravstvene organizacije za suzbijanje raka maternice nastojanje je postići cilj po modelu 90:70:90. To znači, postići 90 posto cijepljenih djevojčica do 15 godine života, 70 posto žena koje su odradile probir u 35 godini/45 godini te 90 posto žena kod kojih je ova bolest otkrivena u ranoj fazi.
Uz obvezno cijepljenje kod određenog broja ljudi nezaobilazno dolazi i do straha od razvijanja nuspojava cijepljenja. Kakva su iskustva u ovih 18 godina? Koje su najčešće zabilježene nuspojave i je li strah od cijepljenja opravdan?
Ovaj strah je prisutan, no s obzirom na iskustvo koje imamo, pretjerana bojazan nije potrebna. Nuspojave se redovito bilježe i najčešće su lokalnog karaktera (bol, crvenilo i oteknuće nadlaktice) te općeg karaktera u vidu prolazne vrućice. Iznimno su rijetke ozbiljnije nuspojave, poput alergijskih reakcija i slično.
