Reforma strukovnih obrazovanja aktualna je tema u školstvu, pogotovo jer iz godine u godinu ima zanimanja za koje se odlučuje sve manje učenika, dok se za neke smjerove traži i „klupa više“. Škole s područja Virovitičko-podravske županije zabilježile su tako zanimljivu statistiku, da su smjerove poput frizera, medicinskog tehničara ili mehatroničara u novoj školskoj godini upisivali sami odlikaši, pa se među roditeljima i djecom stvorila percepcija da je teže „upasti“ u frizere i „strukovnjake“ (zajednički naziv za strukovna i obrtnička zanimanja, struku) nego u neku od gimnazija.
Da su ta dva zanimanja pravi hit među učenicima, potvrdila je i Martina Bunić, županijska pročelnica za obrazovanje i demografiju.
“Prošle godine bio je velik pritisak izvrsnih učenica na smjer frizer, pa su uz Industrijsko-obrtničko školu u Virovitici odlične rezultate, upise kakve nisu postigli u posljednjih deset godina, ostvarili i u Industrijsko-obrtničkoj školi u Slatini. Interes je bio velik za zanimanje mehatroničar u Tehničkoj školi u Virovitici, koje su također upisivali učenici s odličnim prosjekom. Drago nam je što se strukovno obrazovanje razvija i što učenici pokazuju sve veći interes za pojedina zanimanja u kojima vide svoju budućnost na tržištu rada”, kaže pročelnica.
Škole, Županije i Ministarstvo u narednih nekoliko godina imaju velik izazov, a to je kako privući učenike u strukovna zanimanja i ponuditi im smjerove koji će im biti ne samo aktualni, već im i osigurati egzistenciju nakon završetka školovanja.
Pročelnica kaže kako su svjesni da su u 2024. godini neka od ponuđenih zanimanja neatraktivna učenicima pa iz godine u godinu imaju sve manje upisanih đaka. S druge strane, postoji interes za zanimanja koja bi učenici voljeli upisati, ali škole ih još ne mogu uvesti jer je riječ ili o prevelikom ulaganju u infrastrukturu ili o novim zapošljavanjima kadrova, za što škole nemaju dozvolu. I to je dio izazova pred njima.
“Svakako ćemo morati mijenjati određena strukovna zanimanja i programe i to u razdoblju od tri do pet godina, kao i povećavati postotak gimnazijskih programa, što traže smjernice nadležnog ministarstva, ali i Europske unije. Činjenica je da se broj osmaša smanjuje. U ovoj školskoj godini imamo ih oko 760, a projekcije govore kako će za pet godina osmaša biti za 160 manje, odnosno oko 600 u generaciji, pa ćemo morati stvarati samo kvalitetne strukovne obrazovne programe kako bismo sačuvali dobra i tražena zanimanja za budućnost i za tržište rada. Ujedno, u tom razdoblju moramo osigurati i veći postotak gimnazijalaca u sustavu, pa će se i na tim strategijama raditi”, ističe.
Poznato je da su školama sredstva ograničena i da se mnoge snalaze kako znaju. Bunić naglašava važnost vaučera, kvalitetnih projekata i programa kroz koje škole mogu dobiti sredstva i dodatno uložiti u kadar, opremu i bolje uvjete. Ističe kako su strukovnim i industrijsko-obrtničkim školama na raspolaganju vaučeri koje su dosad iskoristile tek rijetke škole, a kojima mogu ostvariti dodatan prihod za zapošljavanje npr. nastavnika koji im je potreban ili ostvariti uvjete kojima će i same zarađivati.
“Škole se na ovaj način mogu dodatno unaprjeđivati i ostvarivati same ogroman prihod, a kadru koji je u ovom trenu možda neraspoređen osigurati radno mjesto ili dodatno školovanje za neko od budućih smjerova. Vaučeri su tako izvrsna podloga za sve, a mogu se iskoristiti ne samo za postojeća brojna strukovna zanimanja, već i za digitalna i zelena zanimanja koja su sve više u fokusu poslodavaca”, smatra pročelnica.
Ujedno, škole imaju priliku učenike dodatno zainteresirati za određena znanja, kompetencije i vještine zahvaljujući centrima kompetencija, ali i centrima izvrsnosti na području VPŽ. Tu su i roditelji koji učeniku od 14 godina, a koji možda još uvijek ne zna točno što želi ni što koje zanimanje predstavlja, mogu pomoći pri odabiru smjera, ako imaju dovoljno informacija o samoj školi, stipendijama, suradnji s poslodavcima, a onda i konkretnim radnim mjestima na tržištu rada, poručuje M. Bunić.
Foto: K. Toplak, tekst: Virovitičko-podravska županija
