U srijedu, 14. listopada 2026., u 18 sati, u Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik, smještenoj u povijesnom frankopanskom Kaštelu u Gradu Grobniku, bit će svečano otvorena izložba radova ovogodišnje Umjetničke kolonije Grobnik. Tim će se događanjem ujedno obilježiti svečano otvorenje Grobničke jeseni 2026., manifestacije koja je svojim programima još krajem ljeta zakoračila u novu sezonu, ali je za službeni početak sačuvala posebnu priliku – tridesetu obljetnicu Kolonije.
Punih trideset godina nakon prvog okupljanja umjetnika 1996., grobnička Kolonija postupno obnavlja širinu svojih susreta i međunarodnih suradnji. Nakon pandemijske stanke i nekoliko izdanja manjeg opsega, ove je godine ponovno dobila međunarodni karakter. Zahvaljujući suradnji Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine i mađarskoga kulturnog instituta Liszt u Zagrebu, četirima hrvatskim umjetnicama pridružila se mađarska umjetnica Andrea Szocs.
Uz nju, u ovogodišnjoj Koloniji sudjelovale su Alba Miočev, Marina Rajsić, Jasna Šikanja i Hana Belobrk. Umjetnička voditeljica Kolonije je dr. art. Celestina Vičević, grafičarka i profesorica na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Izložba će publici predstaviti rezultate njihova susreta, različite autorske pristupe i radove kojima se nastavlja priča započeta prije tri desetljeća.
Trideseta obljetnica nije samo prigoda za pogled unatrag. Ona podsjeća koliko vrijedi ustrajno stvarati prostor u kojem se umjetnici mogu susresti, raditi i ostaviti trag koji ostaje zajednici. Tijekom godina na Grobniku su stvarali istaknuti hrvatski umjetnici poput Vlade Marteka, Joška Eterovića, Tome Gerića, Voje Radoičića, Zvonimira Kamenara, Josipa Butkovića, Zdravka Milića i Predraga Todorovića. Njihova djela, zajedno s radovima brojnih domaćih i inozemnih autora danas čine jednu od najvećih izvaninstitucionalnih zbirki umjetničkih djela koja broji gotovo 500 slika, skulptura, crteža i grafika, čime ponosno svjedoči o raznovrsnosti zbirke i dugogodišnjim umjetničkim vezama Grobnika.
Važnu ulogu u stručnom oblikovanju zbirke imali su povjesničari umjetnosti Berislav Valušek i Boris Toman, čijom je selekcijom 2002. oblikovana Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik. Galerija SUG danas, uz beskrajnu zahvalnost svojim začinjavcima, napreduje na valu mladosti i entuzijazma mladih umjetnika i kustosa, predvođenih kustosicom Katerinom Jovanović čiji je entuzijazam Galeriji SUG donio novu energiju i zamah te je u kratko vrijeme učinio mjestom u kojem mnogi autori s ponosom izlažu svoje radove. Poštovanje prema onima koji su postavili temelje pritom se prirodno povezuje s otvaranjem prostora novim autorima, idejama i publici.
Za Katedru i Grobnik, ovogodišnja je Grobnička jesen zapravo počela još prije kalendarske jeseni, održavanjem jubilarne Kolonije 19. i 20. rujna. Program se nastavio 23. rujna obilježavanjem Dana europske baštine u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka, a 2. listopada u Sokolani je održana projekcija dugometražnog lirsko-edukativnog dokumentarnog filma Tonija Košćine, „Šapat gljiva“.
Nakon svečanog otvorenja izložbe Kolonije slijedi završna svečanost projekta Darovani, kojim Katedra već godinama potiče dječje stvaralaštvo na čakavštini. Time se umjetnički susreti nastavljaju ondje gdje se stvaraju njihovi budući sudionici – među djecom i mladima koji istražuju vlastiti jezik, zavičaj i mogućnosti izražavanja.
Jesen će donijeti i predstavljanja novih knjiga u nakladi Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine. Među njima je „Mikrokozmos“, zbirka poezije Korine Juretić Faraguna, nastala pod uredničkim vodstvom prof. dr. sc. Vjekoslave Jurdane. Slijedi „Oda Grobniku čez sliku i haiku“ Tonija Buterina, koju Katedra predstavlja kao prvu zbirku haiku poezije na grobničkom govoru. Posebno mjesto pripada zbirci kratkih priča „Propiši čez hartu“, nastaloj u sklopu radionica kreativnog pisanja književnice Karmele Špoljarić. Šest autorica i jedan autor napisali su 28 priča raspoređenih u četiri poglavlja. Njihovi radovi pokazuju da grobnički govor, zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, živi i kao jezik suvremenoga književnog stvaralaštva: jezikom svojih predaka moguće je pripovijedati nove priče, oblikovati različite likove i govoriti o današnjem svijetu.
U programu će se obilježiti i trideset godina umjetničkog stvaralaštva grobničke pjesnikinje Vesne Miculinić Prešnjak, članice Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine. Nastavljaju se koncerti iz ciklusa „Soareja va Gradu“ koje već 23. listopada otvara harmonikaš Marin Bilić, dok izložbeni program Galerije SUG donosi otvorenje izložbe Andree Musa 13. studenoga i izložbe Tomislava Hršaka 18. prosinca.
Znanstveni skup „Grobnišćina: znakovi, tragovi, smjerokazi“ ove će godine biti u cijelosti posvećen profesorici emeriti Ivi Lukežić, članici Katedre, dijalektologinji i neumornoj istraživačici jezične baštine. Suautorica knjige „Grobnički govor XX. stoljeća“, koju je napisala s prof. dr. sc. Sanjom Zubčić, svojim je radom dala važan doprinos radu Katedre, i još više poznavanju i očuvanju grobničkoga govora te njegovu prepoznavanju kao zaštićenoga nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Svečani završetak Grobničke jeseni 2026. planiran je za 21. prosinca, kada bi svoja vrata trebala otvoriti osvježena Zavičajna zbirka Grobnišćine. Bio bi to prikladan završetak programa u kojem se suvremeno stvaralaštvo neprestano susreće s baštinom, a pogled prema budućnosti oslanja na ono što je zajednica sačuvala.
