Vitamin D igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i pravilnom funkcioniranju imunološkog sustava. Njegova važnost u prevenciji bolesti poput osteoporoze, kao i u jačanju imunološkog odgovora, čini ga esencijalnim nutrijentom za sve dobne skupine.
Ovaj vitamin pomaže tijelu u apsorpciji kalcija, minerala koji je ključan za izgradnju i održavanje jakih kostiju. Nedostatak vitamina D može dovesti do smanjene razine kalcija u tijelu, što povećava rizik od osteoporoze, stanja koje se karakterizira smanjenom gustoćom kostiju i povećanim rizikom od fraktura. Osobe s niskim razinama vitamina mogu također doživjeti mišićnu slabost, što dodatno povećava rizik od padova i ozljeda, osim toga ima ulogu u remodeliranju kostiju, proces koji osigurava da su kosti stalno obnovljene i prilagođene opterećenju koje podnose.
Prvi značajan korak u otkrivanju važnosti vitamina D dogodio se u ranim 20. stoljeću. Godine 1921. američki liječnik Elmer McCollum i njegov tim otkrili su da je vitamin D ključan za prevenciju rahitisa, bolesti koja uzrokuje slabljenje kostiju kod djece. Međutim, vitamin D je prvi put identificiran kao poseban vitamin 1922. godine kada su istraživači H. K. Mitchell i H. M. Houghton izolirali supstancu iz ribljeg ulja koja se pokazala bitnom za zdravlje kostiju.
Dodatno, istraživanja su pokazala da se vitamin D može sintetizirati u koži iz kolesterola kada je izložena sunčevoj svjetlosti, što je također doprinijelo razumijevanju njegove važnosti za ljudsko zdravlje.
Uloga vitamina D u kontekstu imunološkog sustava jest u tome da pomaže regulirati funkciju imunoloških stanica i potiče njihovu aktivnost. Istraživanja pokazuju da adekvatne njegove razine mogu smanjiti rizik od autoimunih bolesti i infekcija. Primjerice, neki dokazi povezuju niske razine vitamina D s povećanim rizikom od respiratornih infekcija, uključujući prehlade i gripu. Jedan od najprirodnijih načina za dobivanje vitamina D je dakle – izlaganje suncu. Tijelo ga sintetizira kada je koža izložena UVB zrakama.
Najbolje je izlagati se suncu u jutarnjim satima ili kasno poslijepodne kada su UV zračenja manje intenzivna. Ovisno o tipu kože, 10-30 minuta izlaganja suncu nekoliko puta tjedno obično je dovoljno za sintezu vitamina D. Tijekom duljeg izlaganja suncu, poželjno je koristititi zaštitnu kremu za sunčanje kako bi se smanjio rizik za nastanak raka kože.
U slučajevima kada je izlaganje suncu ograničeno (zbog geografske lokacije, godišnjeg doba ili drugih faktora), dodaci prehrani mogu biti korisni. Prije uzimanja dodataka vitamina D, uvijek je dobro posavjetovati se s liječnikom oko doze. Vitamin D3 (kolekalciferol) smatra se učinkovitijim od vitamina D2 (ergokalciferol) u povećanju njegove razine vitamina D u tijelu. Periodičko testiranje razine vitamina D može pomoći u određivanju je li dodatak potreban.
Vitamin D i Covid – 19
Upotreba je vitamina D porasla je u vrijeme pandemije COVID-19, a već postoje naznake da ovaj vitamin može potencijalno umanjiti težinu bolesti. No, potrebno je još više istraživanja za donošenje čvrstih zaključaka oko ove činjenice. Važno je održavati adekvatne razine vitamina D kao dio cjelokupnog pristupa zdravlju, uključujući cijepljenje i druge mjere prevencije.
Osim sunca, vitamin D treba unositi kroz hranu, a ima ga u masnoj ribi (losos, skuša, sardine i tuna), jajima (žutanjak), mlijeku, jogurtu te siru. Zatim, mnoge žitarice za doručak su obogaćene vitaminom D, imaju ga gljive, riblje ulje, soja, tofu, neka biljna ulja.
Vitamin D može biti osjetljiv na nekoliko čimbenika koji utječu na njegovu stabilnost i razinu u hrani ili u tijelu, stoga treba imati na umu na par činjenica:
Vitamin D se proizvodi u koži kada je izložena UVB zrakama. Međutim, UV zračenje može ga razgraditi ako je izložen svjetlu tijekom dužeg vremena. Priprema hrane na visokim temperaturama, poput prženja ili kuhanja, može smanjiti sadržaj vitamina D u hrani. Ekstremni pH uvjeti (jako kiseli ili jako alkalni) mogu utjecati na stabilnost vitamina D, a može se degradirati tijekom dugotrajnog skladištenja, posebno u neprikladnim uvjetima (svjetlo, visoka temperatura, visoka vlaga. Neki minerali i vitamini mogu utjecati na apsorpciju i metabolizam vitamina D, poput magnezija, koji je važan za njegovu pretvorbu u aktivni oblik u tijelu. Dakle, uz vitamin D dobro je uzimati i magnezij.
Vitamin D i menopauza
Tijekom menopauze, razine hormona, posebno estrogena, značajno se smanjuju. Ovo se može reflektirati na zdravlje kostiju. Naime, estrogen pomaže u regulaciji metabolizma kalcija odnosno niže razine estrogena mogu smanjiti apsorpciju kalcija, što povećava rizik od osteoporoze.
Nadalje, istraživanja pokazuju da žene u postmenopauzi mogu imati smanjenu sposobnost pretvaranja vitamina D u njegov aktivni oblik. Stoga je preporuka da se kroz navedeno razdoblje vodi briga oko dovoljnog unosa vitamina D i kalcija radi održavanja zdravlja kostiju. To može uključivati prehranu bogatu spomenutim nutrijentima ili uzimanje dodataka, ako je potrebno.
