Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

U MMSU otvorena međunarodna skupna izložba „Mreža motovunskih susreta“

U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti otvorena je međunarodna skupna izložba „Mreža motovunskih susreta“ posvećena istraživanju međunarodnih susreta vizualnih umjetnika koji su se, kao višegodišnja tematska manifestacija, održavali u periodu između 1972. i 1984. godine. Izložba nastaje slijedom suradnje MMSU-a, Muzeja grada Pazina i Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb.

Motovunski likovni susreti u svojem najvitalnijem razdoblju, oko sredine sedamdesetih godina, povezuju se s pojavama novih medija videa i fotografije; realiziraju se pionirski  site-specific projekti i intervencije u javnom prostoru i neposrednom okolišu u dijalogu s krajolikom, razotkrivaju se ideje land-arta, afirmirajući prisutnost Nove umjetničke prakse, a s dolaskom osamdesetih prepoznaje se utjecaj transavangarde i Nove slike. U tom smislu, Motovunski susreti značajno su doprinijeli hrvatskoj suvremenoj umjetnosti i međunarodnoj umjetničkoj sceni.

Povezujući lokalne umjetnike s mladim i renomiranim, hrvatskim i međunarodnim umjetnicima, u Motovunskim susretima tijekom godina sudjelovali su: Marina Abramović, Claudio Ambrosini, Bojan Bem, Zvjezdana Fio, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Nina Ivančić, Jagoda Kaloper, Ivan Kožarić, Živa Kraus, Jusuf Hadžifejzović, Julija Lozzi, Dalibor Martinis, Zdravko Milić, Dora Maurer, François Morellet, Michele Sambin, Duba Sambolec, Mauro Stipanov, Mladen Stilinović,  Ulay, Goran Trbuljak, Luigi Viola i drugi.

Otvorenju izložbe prisustvovali su riječki gradonačelnik Marko Filipović, autorica koncepcije i ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, ravnateljica Muzeja Grada Pazina Maja Pilat Zidarić, dokumentaristica MSU-a Zagreb Jasna Jakšić i gradonačelnica Pazina Suzana Jašić.

“U vremenu između 1972. i 1984. godine kada se ova manifestacija održavala u Motovunu, on je zasigurno bio mjesto susreta, kreativnosti i energije, kulture i entuzijazma i svega onoga što su umjetnici donosili i odnosili iz Motovuna, iz Istre. Često iz trenutne perspektive mislimo da živimo u nekom aktualnom trenutku krize, ali kada pogledamo samo posljednjih sto godina, na području Europe dogodili su se i Prvi i Drugi svjetski rat, španjolska groznica, energetska kriza ’70-ih godina prošlog stoljeća, zatim Domovinski rat u našoj novijoj povijesti, pa i sadašnji događaji na tlu Europe, inflacija u kojoj se trenutno nalazimo. Želim reći kako uvijek trebamo sagledati situaciju u nekom širem kontekstu u kojoj i kultura ima svoje mjesto. Možda nam ona ne može dati odgovor na sva pitanja, ali može da promislimo o tome što se u svijetu događa danas, ali i što se događalo kroz povijest i kako je to oblikovalo naše društvo”, rekao je gradonačelnik Filipović prilikom otvorenja izložbe.

Od 1972. do 1984. ostvareno je 11 likovnih susreta umjetnika različitih poetika, generacija i provenijencija, a na njima je sudjelovalo više od 120 umjetnika. Susrete su suorganizirali Galleria del Cavallino iz Venecije i Etnografski muzej iz Pazina te Galerija suvremene umjetnosti (danas MSU) iz Zagreba, koja se projektu priključuje 1976. godine.

Motovunski susreti otvorili su nove mogućnosti suradnje talijanskih i jugoslavenskih umjetnika te potaknuli internacionalizaciju umjetničkog prostora, interes za suvremene umjetničke prakse i recentna zbivanja u umjetnosti. Stvorili su prostor za susrete, razmjenu ideja i zajednički rad, ukazujući na potencijale koje su suvremena umjetnost i transnacionalne mreže predstavljale za novu generaciju umjetnika i kustosa.

Retrospektivnim pogledom na povijest tih događanja, putem dokumentacije, arhivskih materijala i odabranih radova umjetnika iz različitih muzejskih zbirki, izložba “Mreža motovunskih susreta” predstavlja pregled ove međunarodne manifestacije, kao doprinos njezinom istraživanju i kontekstualizaciji.

Autorica koncepcije i kustosica izložbe je Branka Benčić, a suradnice na izložbi su Iva Kelentrić (MMSU), Maja Pilat Zidarić (MGP) i Jasna Jakšić (MSU). Za grafičko oblikovanje i postav izložbe zaslužni su Ana Tomić i Marino Krstačić Furić.

Izložba je financirana sredstvima Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije, Primorsko-goranske županije, Grada Pazina i Grada Zagreba.

Jadrolinija-zapošljavamo

Pošaljite vijest