Debljina je sustavni pritisak na naše zdravstvo. Svaki euro koji danas ne uložimo u suvremeno liječenje debljine i novu farmakoterapiju, sutra ćemo platiti višestruko kroz operacije srca, dijalize i skupe medicinske tretmane.
Ovom upozoravajućom porukom predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Davor Štimac, otvara jedno od važnih pitanje naše budućnosti.
Hrvatska je trenutačno u samom vrhu Europske unije po udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom težinom – više od 60 % odraslih građana bori se s viškom kilograma. No, problem je prestao biti samo medicinski, a polako postaje neodrživ financijski teret.
Ekonomski “danak” kilogramima
Iza dijagnoza poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma kao posljedice viška kilograma, krije se neumoljiva računica:
- Trošak pretilosti: Između 2 i 7 % ukupne zdravstvene potrošnje zemlje kroz liječenje, bolovanja i pad produktivnosti.
- Projekcija: Ako se trend nastavi, za deset godina više od dvije trećine nacije bit će u zoni visokog zdravstvenog rizika.
„Debljina je kronična bolest koja generira druge bolesti. Ako ne interveniramo rano, troškovi će rasti eksponencijalno. Ovo je ekonomsko i društveno pitanje prvog reda,“ naglašava prof. Štimac.
Revolucija u liječenju: Od stigme do novih lijekova
Jedna od najvećih prepreka u borbi protiv debljine i dalje je stigma. Javnost debljinu često doživljava kao manjak discipline. No znanost kaže drugačije: to je kompleksna bolest na koju utječu genetika, okoliš i neuroendokrini mehanizmi.
„Naš je zadatak prestati s osudama ljudi s debljinom i početi s njihovim liječenjem jer medicina danas ima rješenja koja spašavaju živote, a ne smanjuju samo konfekcijske brojeve”, smatra prvi čovjek Hrvatskog društva za debljinu.
Kao odgovor na ove izazove, u Opatiji će se od 24. do 26. travnja 2026. održati 9. Kongres Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a i 4. Adriatic Simpozij o debljini.
Cilj je razmjena iskustava, predstavljanje najnovijih spoznaja i jačanje zajedničkog djelovanja u području prevencije i liječenja debljine, a stručnjaci će se fokusirati na tri ključna stupa:
- Debljina kao bolest, a ne estetski nedostatak.
- Revolucija farmakoterapije GLP-1 lijekovi.
- Javnozdravstvene politike i utjecaj marketinga hrane.
Nove smjernice: Preciznije i učinkovitije
Uz to, treba dodati da je Hrvatsko društvo za debljinu nedavno objavilo i nove Hrvatske smjernice za liječenje. Među ostalim one sada uključuju:
- Preciznije objašnjenje kako procijeniti rizike povezane s debljinom,
- Uvođenje inkretinskih lijekova, koji iz temelja mijenjaju uspješnost liječenja,
- Preporuke za endoskopske metode te ažurirane kriterije za barijatrijsku kirurgiju.
„Vrijeme je da debljinu počnemo liječiti jednako ozbiljno kao dijabetes ili hipertenziju. U suprotnom, liječit ćemo samo posljedice i to po sve većoj cijeni, i financijskoj, ali i ljudskoj,“ zaključuje prof. Štimac.
O Kongresu Društva za debljinu
9. Kongres Hrvatskog društva za debljinu i 4. Adriatic simpozij o debljini bit će središnje stručno okupljanje posvećeno suvremenom razumijevanju i liječenju debljine kao kronične bolesti. Bogat program obuhvaća najnovija znanstvena istraživanja, napredne terapijske pristupe i aktualne smjernice kliničke prakse.
Registracija je dostupna putem službene poveznice Hrvatskog društva za debljinu.
