Mediteranska prehrana temelji se na tradicionalnim jelima zemalja koje se nalaze uz Sredozemno more te je od ranije već poznata ne samo po ukusnim obrocima, već i po tome što uključuje namirnice koje su dobre za očuvanje zdravlja. Radi se o prehrani koja uključuje voće i povrće koje raste na Mediteranu, upotrebljava maslinovo ulje, ribu i cjelovite žitarice.
Benefiti mediteranske kuhinje su:
1. Prevencija kardiovaskularnih bolesti
Jedna od najvažnijih prednosti mediteranske prehrane je njezin pozitivan utjecaj na zdravlje srca. Brojna istraživanja pokazuju da ova prehrana može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Glavni sastojci, poput maslinovog ulja, orašastih plodova i ribe, sadrže zdrave masti, poput mononezasićenih i omega-3 masnih kiselina, koje pomažu u snižavanju razine LDL kolesterola (lošeg kolesterola) i povećanju razine HDL kolesterola (dobrog kolesterola).
2. Bogata antioksidansima
Voće i povrće koje raste na Mediteranu su baza mediteranske prehrane. Smokva, maslina, bob, agrumi, češnjak, rajčica, bosiljak, tikvice, cvjetača, mahunarke, breskva, balancana, sitna plava riba i morski plodovi – samo su neke od namirnica koje se koriste u pripremi jela i slastica.
Ovi sastojci su bogati vitaminima, mineralima i antioksidansima, koji pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa i upalnih procesa u tijelu. Redovita konzumacija ovih namirnica može smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i određene vrste raka. Od crvenog mesa koristi se janjetina. Od pića konzumira se vino, a radi se o vrstama poput – Chianti (crveno vino iz Toskane, obično na bazi sorte Sangiovese), zatim je tu prošek (suho pjenušavo vino iz Veneta, često se koristi za koktele), ili poznato crveno vino iz Piemonta – Barolo, napravljeno od Nebbiolo grožđa. Ne treba zaboraviti ni bogatstvo sirnih vrsta, koji odražavaju bogatu kulturu i tradiciju zemlje od kuda potječu. (feta, mozzarella i slično).
3. Održavanje zdrave tjelesne težine
Mediteranska prehrana potiče konzumaciju cjelovitih, neprerađenih namirnica i smanjuje unos procesirane hrane, što može biti korisno za održavanje zdrave tjelesne težine. Uključivanje povrća, mahunarki, žitarica i ribe u prehranu pomaže u osjećaju sitosti, smanjujući tako unos kalorija. Osim toga, ova prehrana često uključuje umjerene porcije, što također može pridonijeti kontroli tjelesne težine. Od načina na koji se pripremaju jela koriste se postupci mariniranja, kuhanja (lešo), roštiljanja, uz dodatak svježih začina.
4. Hrana okuplja
Ova kuhinja svakako naglašava važnost zajedništva i uživanja u obrocima s obitelji i prijateljima. Ova društvena dimenzija prehrane može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje, a osobito u kontekstu smanjenja stresa. Osnovna masnoća u ovoj kuhinji je maslinovo ulje koje je prepoznato kao izvor zdravih mononezasićenih masti, koje mogu smanjiti upalu i poboljšati zdravlje srca. Maslinovo ulje je jedan od najstarijih i najcjenjenijih prehrambenih proizvoda u povijesti, s korijenima koji sežu unatrag tisućama godina. Njegova prerada počela je upravo na Mediteranu, i to na područjima Grčke i Italije, gdje su se masline uzgajale još u antičko doba.
Masline su se prvi put uzgajale oko 6000. godine prije Krista, a u drevnoj Grčkoj maslinovo ulje imalo je višestruku upotrebu – od prehrane do kozmetike, ali i religijskih obreda. U Rimu je ovo ulje postalo simbol bogatstva i zdravlja, a rimski su vojnici koristili maslinovo ulje za jačanje svojih tijela. Tijekom srednjeg vijeka, maslinovo ulje nastavilo je igrati važnu ulogu u mediteranskoj prehrani.
Prerada maslina kroz povijest uključivala je različite metode, od jednostavnog drobljenja i prešanja do modernih tehnika poput ekstrakcije hladnim prešanjem. Maslinovo ulje se danas najčešće dobiva hladnim prešanjem, što očuvava njegove nutritivne vrijednosti i aromu. Španjolska, s velikim plantažama, posebno u regijama Andaluzija i Extremadura danas je najveći proizvođač maslinovog ulja.