Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Predstavljene nove zakonske izmjene s ciljem zaštite žena i djece – u fokusu cijelog procesa je žrtva nasilja

“Predložene mjere su potvrda onoga što stalno ponavljamo – politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama postoji. Ona je nedvojbena, stalna, etična, ona je naš sustav vrijednosti”, rekao je premijer Plenković predstavljajući nove mjere za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece. Riječ je o izmjenama više zakona kojima se osnažuju prava žrtava – Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona. Između ostalog, uvodi se novo kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, a među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu te povećanje kazne za silovanje.

U povodu predstavljanja mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je jučer sastanak s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa koje se bave ovim pitanjem. Naglasivši da je da je Vlada uvijek jasna i čvrsta u osudi nasilja nad ženama, rekao je kako to nije dovoljno već je potrebno zajedničkim radom na odgovarajućim politikama promijeniti opseg tog fenomena.

“Mi smo na početku mandata to prepoznali i od zakonskim izmjenama, ratifikacijom Istanbulske konvencije, izmjena kaznenoga zakonodavstva, otvaranjem novih skloništa diljem hrvatskih županija, osnivanjem obiteljskih odjela na sudovima, medijskom kampanjom i nizom drugih aktivnosti nastojali smo staviti ovu temu u fokus i time pojačati i prevenciju i penalizaciju”, istaknuo je premijer Plenković.

Premda su napravljeni brojni iskoraci, kazao je premijer, Vlada je bila svjesna da ni to nije dovoljno pa je u dogovoru s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa željela ići i dalje, pogotovo što su prečesti slučajevi brutalnog nasilja i ubojstava gotovo u pravilu uvijek žena.

Zbog toga je, dodao je, kroz napore Ministarstva pravosuđa, osnovana radna skupina koja je imala zadatak razmotriti cjelokupni zakonodavni okvir suzbijanja nasilja na ženama. Ta je široka radna skupina uključivala predstavnike nevladinih organizacija, akademske zajednice, Državnog odvjetništva i sudova,  a imala je zahtjevan zadatak.



Najvažnije izmjene kaznenog zakonodavstva kojima se osnažuje zaštita žrtava nasilja

“Cijeli proces se mora voditi na način da je u fokusu žrtva”, naglasio je predsjednik Vlade i dodao kako je upravo iz toga kuta gledano na to kako unaprijediti zakonski okvir. Stoga će se, dodao je, ponovno mijenjati Kazneni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o kaznenom postupku i Obiteljski zakon.

Kad je riječ o kaznenom zakonodavstvu, izvijestio je premijer Plenković, proširuju se i osnažuju prava žrtava. Uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza. Kod kršenja mjera opreza, sud će u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.

Policija dobiva ovlasti uhititi nasilnika kada postoji sumnja da je mjera prekršena.

Žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda trebat će se ispitivati audio-vizualnim putem.

Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolno uznemiravanje i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti.

Za kršenje zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti nasilja u obitelji moći će se izreći isključivo zatvorska kazna.

Povisuje se kazna za kazneno djelo silovanja, i to za temeljni oblik 3 do 8 godina zatvora, umjesto 1 do 5, a za kvalificirani oblik 5 do 12 godina zatvora, umjesto aktualnih 3 do 10.

Ukida se zastara kaznenog progona i izvršenje kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada će se smatrati i kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna.



Uvodi se posebno kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe

“Uz navedeno, odlučili smo poslati i jasnu i nedvosmislenu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene zato jer je žena neprihvatljivo”, naglasio je predsjednik Vlade.

Stoga se, dodao je, uvodi posebno kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora. Takva poruka, kao i odvraćajuća kazneno pravna politika mora dolaziti i kroz pravosudni sustav, uključujući i kroz izricanje strožih kazni za počinitelje nasilja nad ženama koje sucima već sada stoje na raspolaganju, kazao je premijer Plenković i dodao kako u tom smjeru idu izmjene Zakona o sudovima.

Uvodi se specijalizacija sudaca za rad na predmetima nasilja u obitelji i nad ženama. Na tim predmetima moći će raditi samo oni suci koji se redovito stručno usavršavaju o problemu nasilja.

Kad je riječ o izmjenama Obiteljskog zakona, dodatno se štite prava i interesi djece koja su žrtve nasilja u obitelji, a to podrazumijeva i djecu koja su izložena svjedočenju nasilju od strane nasilnog roditelja.

Iz Zakona se briše obaveza medijacije kada postoji tvrdnja ili saznanje o postojanju nasilja u obitelji.



Odbacuje se koncept “otuđenja djeteta od roditelja”

Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, propisuje se da sud mora uzeti u obzir i tvrdnje o postojanju nasilja.

“Ovim izmjenama usklađujemo se s odredbama Istanbulske konvencije, preporukama Izvješća GREVIO-a, kao i preporukama iz Izvješća posebne izvjestiteljice Ujedinjenih naroda za nasilje protiv žena i djevojčica”, dodao je predsjednik Vlade.

Nastavno na te preporuke, ministar Piletić poslao je uputu stručnjacima iz sustava socijalne skrbi da ne koriste pojam “sindrom otuđenja djeteta” kao i da se majke koje se pozivaju na nasilje ne smatraju nesuradljivima i nekompetentnima kao roditelj. Revidirat će se, najavio je premijer, i pravilnici i drugi podzakonski akti iz područja socijalne skrbi kako bi i iz njih uklonili ovaj sporni pojam.

Ministar Malenica pripremio je dopis kojim će na nepostojanje znanstvenih temelja za korištenje koncepta “otuđenja” od roditelja upozoriti predsjednika Vrhovnog suda.



Uvodi se alimentacijski fond
 

Spomenuo je ovom prigodom i još jednu izmjenu, koja se ne tiče direktno nasilja, a odnosi se na zaštitu prava djece i materijalnu zaštitu, u pravilu, majki od roditelja koji ne plaćaju alimentaciju.

Uvest će se alimentacijski fond putem kojeg će država uplaćivati iznos alimentacije za djecu čiji roditelji ne izvršavaju svoju obavezu, a država će se naknadno namiriti od obveznika uzdržavanja. 

“Ovo je naš treći, zajednički krug mjera za suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i u obitelji kojim uvodimo do sada najopsežnije, a možda i najznačajnije promjene. Predložene mjere su potvrda onoga što stalno ponavljamo. Politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama postoji. Ona je nedvojbena, ona je stalna, ona je etična, ona je naš sustav vrijednosti. I stoga vas u ovom procesu i slušamo i čujemo”, poručio je premijer Plenković istaknuvši da su danas predstavljene mjere plod dijaloga,  suradnje i povjerenja te zahvalivši predstavnicima svih institucija, inicijativa i udruga bez čijeg truda, zalaganja i znanja bi se teže došlo do ovakvih velikih iskoraka u pogledu suzbijanja fenomena nasilja nad ženama i u obitelji.

Jadrolinija-zapošljavamo

Pošaljite vijest