Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Predstavljena moguća rješenja za probleme s kojima se suočavaju gradske tržnice

Riječki gradonačelnik Marko Filipović sa suradnicima organizirao je otvorenu raspravu o problemima s kojima se suočavaju gradske tržnice i mogućim rješenjima.

Poziv na raspravu o problemima s kojima se suočavaju gradske tržnice i mogućim rješenjima upućen je vijećnicima Gradskog vijeća, predsjednicima Radnih tijela Gradskog vijeća – Odbora za komunalno gospodarstvo,  Odbora za promet,  Odbora za gospodarstvo i razvoj te Obrtničkoj komori Rijeka, Turističkoj zajednici grada Rijeke, HGK – Županijskoj komori Rijeka, Udruženju obrtnika Rijeka, predstavnicima MO Brajda-Dolac i MO Luka.

Prezentaciju su zajednički pripremili Upravni odjel za komunalni sustav i promet te Rijeka plus, a njome su obuhvaćene potrebne aktivnosti vezane za akte Grada Rijeke i Rijeka plusa, kako bi se navedeni prijedlozi za revitalizaciju mogli realizirati.

Uvodnu riječ dao je gradonačelnik Marko Filipović, naglasivši kako Grad Rijeka zajedno s TD Rijeka plus kroz duže vrijeme prati stanje i problematiku na svim lokacijama riječkih tržnica. Uz pandemiju COVID – 19 i uvođenje strogih pandemijskih mjera za djelatnost tržnica na malo, smanjena kupovna moć građana uvjetovana energetskom krizom i inflacijom, uz otvaranje većeg broja trgovačkih centara i promjene u načinu života naših sugrađana, znatno su utjecali na poslovanje gradskih tržnica.

Analizom primjera iz bližeg i šireg okruženja, ali i gradova iz europskog mediteranskog okruženja uočeni su slični problemi. Udruga hrvatskih tržnica ukazuje da se isti problem pojavljuje na području cijele RH.

Sveopće gospodarske prilike i pad kupovne moći građana kupce su usmjerili u trgovačke centre koji znatno povoljnijom ponudom robe šire potrošnje i prehrambenih proizvoda konkuriraju kupovini na tržnicama. S druge strane, vidljiv je nedostatan broj lokalnih nositelja OPG-ova i malih proizvođača. Povećanje cijene energenata i režijskih troškova, prirodni odljev i odlazak u mirovinu,  nemogućnost pronalaska i zapošljavanja radnika – prodavača na tržnicama također su utjecali na zatvaranje obrta, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i trgovačkih društava. Zbog znatnih troškova, nositelji OPG-ova ne nalaze isplativost dolaska iz okolnih županija te svoje proizvode plasiraju  putem drugih kanala distribucije. Trenutno je na Centralnoj tržnici prisutno svega 10% zakupaca koji nisu registrirani na području Primorsko-goranske županije.

Na tržnicama postoji veći broj slobodnih prodajnih mjesta jer su ugovorni zakupci uvidjeli veću isplativost dnevnog gotovinskog zakupa koji im, osim veće financijske isplativosti, omogućuje i fleksibilnost prodaje – nedolazak u vrijeme loših vremenskih uvjeta, manjak asortimana ili slabijih tržnih dana. Takav se način pristupa odražava i na korisnike tržnice stvarajući nezadovoljstvo ponudom na tržnici.

Gradu Rijeci iznimno je stalo da se djelatnost tržnice revitalizira. To je važno, kako za građane, ali i tržnicu kao iznimni dio turističke ponude koju gosti rado posjećuju, kazao je Filipović.

O problemima s kojima se suočavaju tržnice i mogućim rješenjima govorio je direktor Rijeka plusa Željko Smojver naglasivši kako ponuđena rješenja uzimaju u obzir sve čimbenike koji utječu na pad interesa i zakupaca i kupaca za tržnicu te pozitivna i poticajna iskustva drugih gradova. Ponuđena rješenja usmjerena su na revitalizaciju riječkih tržnica kroz olakšanje kontinuiteta poslovanja postojećim zakupcima i širu i bogatiju ponudu na zatvorenim dijelovima riječkih tržnica. Cilj je postići zadovoljstvo korisnika, građana, turista i zakupaca te stvoriti veću prepoznatljivosti stvaranjem prepoznatljivog branda, npr. Riječke košarice koja promovira široku paletu hrvatskih proizvoda, te “door to door” dostavu,  koja uključuje i dostavu za potrebe hotela, hostela, vrtića, škola.

Vizija i cilj je poticanje stvaranja svijesti o prehrani kao kulturi, lijeku i užitku i prenošenje znanja i iskustva stručnjaka na zabavan, pristupačan, jednostavan i razumljiv način kroz edukacije i radionice.  To će postići unapređenjem imidža i prepoznatljivosti tržnice kao trbuha grada na proaktivan način pripremom platforme za prodaju gotovih proizvoda i poluproizvoda više dodane vrijednosti uz mogućnost degustacije po uzoru na primjere iz inozemstva, s ciljem privlačenja većeg broja ljudi, ponudom lokalnih proizvoda  obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, privlačenjem lokalnog stanovništva i turista uz posebno kreirane tematsko gastronomske usluge, škole kuhanja s lokalnim namirnicama, razna gostovanja i događanja, privlačenjem zakupaca  ulaganjem u marketing i evente (dječji dan, dan određenih namirnica i sl.), te prilagođavanjem radnog vremena potrebama kupaca i mogućnostima korisnika usluge.

Pozitivni slični primjeri u okruženju su projekt PLACe market koji se odvija od travnja do srpnja 2023. godine na tržnici Dolac u Zagrebu te Pazaru u Splitu. Riječ je o projektima kojima je cilj kulturno-turistička revitalizacija tržnica noću s ugostiteljskom ponudom na kojoj se prezentiraju gastro tradicija i ponuda gradova u kojima se odvija te se tako revitalizira tržnice kao mjesta okupljanja i druženja

Prema Smojveru, tržnice u mediteranskim zemljama koje su kulturom i mentalitetom u mnogome slične onima u našem gradu su Eataly – Trst, Italija i La Boqueria – Barcelona, Španjolska. Stoga su potencijalna rješenja za paviljone, kako na tržnici Brajda tako i Centralnoj tržnici, njihovo pretvaranje u višenamjenski prostor za prodaju poluproizvoda i proizvoda dodane vrijednosti s mogućnošću degustacije proizvoda na licu mjesta.

Jednoobraznost određenog paviljona i prostora u njemu – davanje većeg objedinjenog prostora u zakup putem javnog natječaja kojeg će potom zakupnik biti u mogućnosti dati u podzakup, mogućnost organiziranja domjenaka, druženja, edukativnih radionica iz domene kulinarstva i gastronomije sukladno senzualnosti namirnica na tržnici, tematsko prilagođavanje publici koja posjećuje paviljone (gastronomski, dječji i sl.), malena knjižnica: dio prostora s policama, knjige i publikacije namijenjene svima, diverzifikacija ponude sukladno tematskim večerima/mjesecima, neka su od predviđenih rješenja. Namjera je također da se sav kalo proizvod prodaje po iznimno sniženoj cijeni ili dostavlja pučkoj kuhinji.

Smojver je naglasio kako su potrebne i promjene u ponudi; očekuje se  nova, svježa i zanimljiva ponuda, poput pripreme hrane na licu mjesta, predavanja i interaktivne radionice na temu zdrave dječje prehrane, gostovanje  nutricionista, edukativno – praktične radionice (uz donaciju eko proizvoda od strane proizvođača u svrhu njihove  promocije), kupovina uz glazbu, ponuda marende (subotnji tematski meni uz glazbu), radnim danom – brunch, after work party, i sl.

O pravnoj i strukturnoj podlozi predviđenih promjena govorila je pročelnica UO za komunalni sustav i promet Maja Malnar istaknuvši kako je preduvjet za ostvarenje novog koncepta da se svi bitni uvjeti za obavljanje uslužne komunalne djelatnosti tržnica na malo urede novim Općim uvjetima koje će donijeti  Uprava Rijeka plusa uz prethodnu suglasnost Gradskog vijeća. Novi Opći uvjeti su već pripremljeni, ali se zbog značaja teme i važnosti uključivanja svih zainteresiranih strana predlaže prije njihova donošenja provesti Savjetovanje s javnošću. Nakon donošenja Općih uvjeta bit će potrebno izmijeniti i druge akte TD Rijeka plus: Plan prodajnih prostora kojim su utvrđene sheme i namjene prodajnih prostora, Cjenik, Odluku o uvjetima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup prodajnih mjesta te postupku za davanje na korištenje ugostiteljskih terasa te Odluku o vremenu obavljanja djelatnosti na tržnicama.

Predviđene su i dvije opcije radnog vremena: za cijeli prostor tržnice bi se odredilo vrijeme za obavljanje djelatnosti u duljem trajanju od dosadašnjeg (primjerice do 24 sata), a svi zakupnici na tržnici imali bi mogućnost samostalno odrediti radno vrijeme prodaje na tržnici. Druga varijanta nudi mogućnost određivanja različitog vremena za obavljanje djelatnosti za pojedine prostore na tržnici (primjerice u I. Paviljonu Centralne tržnice do 24 sata, na otvorenom prostoru tržnice do 14 sati…), a zakupnici bi imali mogućnost unutar tog vremena samostalno odrediti radno vrijeme prodaje na tržnici ili bi se radno vrijeme prodaje na tržnici određuje jednako vremenu za obavljanje djelatnosti, rekla je Malnar.

Većina prisutnih pohvalila je predviđena rješenja naglasivši važnost opstanka tržnica, s time da je dio govornika predložio da se razmotri opravdanost nastavka djelatnosti tržnice Brajda, s obzirom na smanjeni interes, zatvorene poslovne prostore u neposrednoj blizini i nemogućnost parkiranja, uz preporuku da se prostor prenamijeni za potrebe kulturnih ustanova. Što se Centralne tržnice tiče, rješenja za paviljone su pohvaljena, ali je naglašena problematika parkiranja i prometovanja oko tržnice te problemi s kojima se suočavaju stanari u okolišu tržnice.

Odgovarajući na kritike i pitanja gradonačelnik Filipović je zaključio da kakvo god se rješenje ponudi, uvijek će netko njime biti više a netko manje zadovoljan. Činjenica je da stanje na tržnicama ne može ostati ovakvo kakvo je sada. Život u centru grada je istovremeno prednost i nedostatak, a mi se s ovim rješenjima nadamo uspjeti unijeti promjene, zaključio je Filipović te dodao kako tržnica mora ostati ono što je bila, srce i trbuh grada i mjesto kupovine, susreta i prepoznatljiv turistički magnet i svi zajednički moramo raditi na tome da je svakako revitaliziramo.

Jadrolinija-zapošljavamo

Pošaljite vijest