Prema dostupnim podacima, od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, pa do kraja 2023. godine je prema registru HIV/ADIS zabilježeno ukupno 2.114 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 631 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 269 osoba umrlo od AIDS-a. Riječ je o bolesti koja je još uvijek među nama, no na svu sreću danas postoje lijekovi koji drže zarazu pod kontrolom. O novim saznanjima i trendovima ove bolesti koja se nekad nazivala kugom modernog doba, razgovarali smo s Andreom Petaros Šuran, voditeljicom Odjela za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije (NZZJZ PGŽ).
Koja su nova saznanja o ovoj bolesti? Sve više se ističe da je i akronim AIDS postao suvišan, budući da se isti povezuje s činjenicom da se radi o oboljelima koji zapravo nemaju mogućnost liječenja, a što zapravo nije istina. Što Vi mislite o tome?
Virus humane imunodeficijencije (HIV) je retrovirus koji uzrokuje stečeni sindrom imunodeficijencije, a ADIS je stanje ljudi kada imunosni sustav počinje slabjeti, dovodeći do po život opasnih oportunističkih infekcija). Akronim AIDS se povezuje sa smrtonosnom bolesti no i dalje je važeći s obzirom na to da neliječena HIV infekcija u svakom slučaju dovodi do nastanka ove teške bolesti i smrti. Danas, srećom, sve se ranije dijagnosticira infekcija, započinje se liječenje i sprječava se nastanak AIDS-a.
Koji je trenutno broj godišnjih dijagnoza u Hrvatskoj? Kako stoji s oboljelima Primorsko – goranska županija? Kada govorimo o oboljelima, da li se radi isključivo o MSM populaciji?
Prema podacima HZJZ u Hrvatskoj je od početka praćenja HIV-a 1985. godine do kraja 2023. zabilježeno ukupno 2.114 osoba s HIV infekcijom, od čega je 631 oboljela od AIDS- a. U 2023. godini je na razini Hrvatske evidentirano 96 novih HIV pozitivnih osoba. U Primorsko – goranskoj županiji od 2007. do 2023. godine je evidentirano ukupno 45 HIV pozitivnih osoba, dok u 2023. godini je bila samo 1 prijava HIV pozitivne osobe. Najčešći put prijenosa je prema dostupnim podacima, nezaštićenim spolnim odnosom (u 89 posto slučajeva) i to najčešće spolni odnos među muškarcima i/ili biseksualni kontakt (70 posto). Od ostalih načina prijenosa se najčešće spominju spolni odnos žene i muškarca (26 posto), intravensko injektiranje droga (4 posto) dok je prijenos s majke na dijete u trudnoći odnosno tijekom poroda manji od 1 posto.
Je li bilo slučajeva u Hrvatskoj prijenosa HIV -a putem transfuzije krvi?
Prijenos HIV-a putem transfuzije krvi je moguć, no nije zabilježeno slučajeva takvog prijenosa u Hrvatskoj.
Danas je liječenje uspješno, HIV zapravo postoje kronična bolest poput hipertenzije ili dijabetesa, a ako se liječenje započne na vrijeme (odnosno dovoljno rano) osoba može doživjeti duboku starost. Primjerice, negdje sam pročitala da u Hrvatskoj žive osobe koje imaju preko 80 godina te imaju HIV.
Zasad ne postoje lijekovi koji mogu izliječiti zarazu, odnosno eliminirati HIV iz tijela. No postoji vrlo djelotvorno antivirusno liječenje kojim se suzbija umnožavanje HIV-a, a za uspjeh liječenja iznimno je važno stalno uzimati lijekove. Osobe s HIV-om trebaju započeti terapiju što je prije moguće. Iako terapija ne može izliječiti HIV, odnosno ukloniti ga iz organizma, ona ga može snažno potisnuti i držati pod kontrolom, što pomaže ljudima sa HIV-om da žive duže i zdravije.
Pretpostavljamo, da u svijetu prvo mjesto s najviše oboljelih od HIV -a i dalje drži Afrika? Što je s Europom?
Afrika je i dalje kontinent na kojem se bilježi najveći broj zaraženih i oboljelih osoba. Najviše oboljelih je u regiji Istočne i Južne Afrike. Tijekom posljednjeg desetljeća u zemljama EU/EEA kontinuirano se smanjuje broj novih slučajeva AIDS-a, a i broj novih HIV infekcija je u padu. Međutim, u drugim zemljama europske regije koje ne spadaju u EU, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj novih HIV infekcija se povećao za 22 posto.
Budući da je u Hrvatskoj posljednjih godina prisutan fenomen migracije – koliko je to utjecalo na našu statistiku?
Za sada migracije nisu utjecale na našu statistiku HIV -a/AIDS -a te smo i dalje zemlja s niskom pojavnošću infekcije/bolesti.
Unatoč svemu što znamo, uz ovu bolest još uvijek se vežu predrasude jer se inficiranost povezuje sa seksualnošću. Kako to promijeniti?
Istina je da je HIV i dalje tabu tema, da se o tome premalo priča ili se priča sa strahom. Potrebno je educirati ljude, kako opću populaciju, tako i zdravstvene djelatnike, ne stigmatizirati oboljele i biti svjestan da je to bolest kao i svaka druga, koja se uz današnju dostupnu terapiju može smatrati kroničnom bolešću. Svakako treba imati na umu način prijenosa, a to je primarno spolni put i biti odgovoran i u tom dijelu.
Koliko se na godišnjoj razini obave testiranja u Nastavnom zavodu PGŽ -a? Testiranje je zapravo besplatno, zar ne?
Pri NZZJZ PGŽ djeluje Centar za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na hepatitise i HIV ili kako mi zovemo Savjetovalište, a djeluje već od 2004. Godine. Na godišnjoj razini se testira od 300 do 350 osoba iz razno raznih razloga, bez potrebe za prethodnim naručivanjem. Testiranje je anonimno i besplatno, potrebno je doći samo u radno vrijeme Centra, a to je ponedjeljak (u suradnji s Udrugom Hepatos ) u vremenu od 15 do 17 sati, te srijeda i četvrtak od 13 do 15 sati, u prostorijama Zavoda, Odjel za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti. U 2023. godini je testirano ukupno 319 osoba.
