Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Počinje javno savjetovanje o novom Zakonu o hrvatskom jeziku

javno savjetovanje o novom Zakonu o hrvatskom jeziku

„Zakon je novi iskorak u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika kroz sva ova stoljeća i tako ga treba shvatiti, kao zalog za očuvanje i razvoj hrvatskog jezika u budućnosti“, istaknuo je ministar Fuchs. Napomenuo je da, s obzirom koliki je medijski interes posljednjih mjeseci vladao za ovaj Zakon, želi jasno istaknuti da Zakon nije jezična policija, ne propisuje jezičnu normu, ne sadrži prekršajne odredbe, nema kazni i nije represivan. „Zakon nije puristički, kakvim ga mnogi žele predstaviti, već je naprotiv Zakon koji treba osigurati razvoj hrvatskog jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima i pritom učiniti ono što je temeljna intencija, a to je zaštita i razvoj hrvatskog jezika“, naglasio je.

Danas su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavili Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku, prije njegova upućivanja u proceduru javnog savjetovanja.

„Dugo godina Zakon o hrvatskom jeziku bio je jedna od tema s raznim varijantama, inačicama i prijedlozima“, podsjetio je ministar Fuchs, ističući kako mu je posebno zadovoljstvo predstaviti ga danas.

Kazao je da je svrha Zakona o hrvatskom jeziku zaštita identiteta hrvatskog naroda kroz jezik, jer jezik je nematerijalno dobro i zaista ima obilježje identiteta i obilježava pripadnost nekog naroda.

Dodao je da je jezik nezamjenjivo zajedničko komunikacijsko sredstvo za izražavanje i sporazumijevanje u kojem je potrebno definitivno skrbiti na odgovarajući način.

„Stoga Vlada skrbi o zaštiti i osiguravanju slobode uporabe hrvatskog jezika, što uključuje svakako i osiguravanje pravnih temelja za njegov daljnji razvoj, jer jezik nije jedna statična forma, nego je podložan razvoju i promjenama kroz godine i stoljeća“, rekao je Fuchs.

Napomenuo je da jednako tako skrbi i o promicanju kulture hrvatskog jezika u službenoj i u javnoj upotrebi.

„Zakonom o hrvatskom jeziku kojeg vam danas predstavljamo, utvrđuju se osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskog jezika, te se osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku“, rekao je ministar.

Podsjetio je da gotovo sve zemlje članice Europske unije svojim potrebama i vlastitim propisima, uporabu svojih službenih ili državnih jezika, određuju posebnim zakonima o jeziku ili zakonskim propisima.

Ustavom Republike Hrvatske određeno je da je u Hrvatskoj službenoj uporabi hrvatski standardni jezik pod nazivom Hrvatski jezik, ali isto tako da je uporabi latinično pismo. Hrvatski jezik, odnosno hrvatski standardni jezik je sustav uređen normom na svim jezičnim razinama. On je autonoman i neovisan u drugim idiomima Hrvatskog jezika, te svi uče njegova pravila tijekom cijele vertikale školovanja.

Hrvatski jezik temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i kulture

Hrvatski jezik u svojoj je ukupnosti i cjelovitosti, temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture, koji su dijelovi europskog identiteta i europske kulture.

„Posebice je to potvrđeno i samim ulaskom Hrvatske u EU, prema tome, mislim da o tome definitivno dvojbe nema“, kazao je ministar Fuchs.

Posebnost hrvatskog jezika, njegova je trodioba na tri ravnopravna narječja, i to čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao obrazac za standard.

„Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu ili, ako hoćete, na hrvatskom pravobranitelju. Imaju pravo obraćati se ustanovama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, te na hrvatskom jeziku dobivati i odgovor“, pojasnio je.

Ministar je podsjetio da, kad se Hrvatska predstavlja u svijetu, u kontaktima s institucijama Europske unije i u međunarodnim kontaktima, predstavlja se na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu i dodao da se u opravdanim okolnostima mogu koristiti i drugi strani jezici, u nekim izlaganjima ili govorima.

Istaknuo je da je Zakon o hrvatskom jeziku komplementaran sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i ni u kojem slučaju nije u kontradikciji.

Nadalje, rekao je da se Zakonom potiče uporaba svih idioma hrvatskoga jezika, funkcionalnih stilova i hrvatskih povijesnih pisama te ne ograničava sloboda književno-umjetničkoga izražavanja, ne regulira privatna komunikacija.

„Ne ograničava se primjena Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina ni Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, brajica ni vjerskih obreda“, kazao je.

Podsjetio je i da je u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik i latinično pismo. Na hrvatskom jeziku održava se pismena i usmena komunikacija svih javnopravnih tijela u Hrvatskoj, a propisi, administrativni i drugi službeni dokumenti mogu se, uz hrvatsku inačicu, po potrebi donositi i na drugim jezicima.

Kazao je i kako su javnopravna tijela u Hrvatskoj dužna na hrvatskom jeziku osigurati jezično uređenje propisa i drugih dokumenata iz svoje nadležnosti. Tijela državne vlasti i državne uprave to osiguravaju zapošljavanjem lektora, a druga javnopravna tijela to mogu i vanjskom lektorskom uslugom.

Lektori osiguravaju terminološku ujednačenost hrvatskoga jezika u službenim dokumentima na nacionalnoj i europskoj razini.

„Lektori će izvještavati Institut za hrvatski jezik i Vijeće za hrvatski jezik o terminološkim nedoumicama ili leksičkim prazninama u hrvatskom jeziku koje se odnose na nove pojmove“, rekao je ministar i pojasnio kako to postaje problem u prevodilačkoj službi unutar Europske komisije, jer se na hrvatski jezik sve prevodi, publikacije, dokumenti, akti te je najveći broj publikacija iz Unije.

Vlada promiče učenje hrvatskoga jezika u Domovini i u svijetu
 

„Javna uporaba hrvatskog jezika svaka je usmena ili pismena jezična obavijest u prostoru namijenjenom javnosti ili široj publici, a radi poticanja i uvažavanja regionalnih posebnosti moguća je i javna uporaba hrvatskih narječnih idioma“, nastavio je ministar.

Isto tako, hrvatski jezik sredstvo je obavješćivanja javnosti i potrošača o proizvodima i uslugama tržištu u Hrvatskoj. Javne obavijesti i promidžbene poruke u govorenom, pisanom ili elektroničkom obliku donose se na hrvatskom, a višejezične javne obavijesti, uključujući prometni i turistički znakovi, ispisuju se prvo na hrvatskom jeziku, a zatim na drugim jezicima.

U medijskim sadržajima može se uz uporabu hrvatskoga jezika uporabiti hrvatski narječni idiomi posebno, kada za to ima umjetničkih razloga, i u sinkronizaciji inojezičnih filmova i kazališnih predstava za sve dobne skupine.

Što se tiče obrazovanja, rekao je da se nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnoga rada u odgojno-obrazovnim ustanovama izvode na hrvatskom jeziku, međutim, mogu se izvoditi i na nekom od stranih jezika sukladno propisima koji uređuju djelatnost odgoja i obrazovanja. Kao primjer naveo je američku, njemačku i francusku školu u Zagrebu, koje nastavu izvode na tim jezicima, ali moraju obavezno imati nastavu na hrvatskom iz hrvatskog jezika, zemljopisa i povijesti.

„Vlada promiče učenje hrvatskoga jezika u Domovini i u svijetu“, rekao je ministar dodajući da to vrijedi i za Hrvate koji žive izvan Hrvatske kao i za one koji su zainteresirani da nauče hrvatski jezik.

Rekao je kako u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju barem polovina sadržaja predmeta »Hrvatski jezik« izravno je usmjerena na jezične teme.

„Iskoristit ću priliku i istaknuti da smo upravo zbog brige o hrvatskom jeziku u kurikulumu cjelodnevne škole povećali satnicu hrvatskog jezika na jedan sat tjedno“, napomenuo je.

U javnoj uporabi, u slučaju prijevoda, nazivi kulturnih, sportskih, zabavnih i stručnih manifestacija, znanstvenih konferencija, priredaba, objekata, ispisuju se prvo na hrvatskom jeziku.

„Ali časopisi koji su financirani iz državnog proračuna, moraju pored sažetka na stranom jeziku sadržavati i sažetak na hrvatskom jeziku“, napomenuo je.

Novo Vijeće za hrvatski jezik i Nacionalni plan hrvatske jezične politike

Ministar je najavio uspostavljanje Vijeća za hrvatski jezik koje bi trebalo pomoći u stvaranju Nacionalnog plana hrvatske jezične politike i nekih drugih zadaća.

Predlaže se da se, radi zaštite osiguravanja slobode, uporabe i poticanja razvoja hrvatskog jezika da Vlada donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike sa popisom prioritetnih ciljeva.
„Vijeće će skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi, štiti bogatstvo hrvatskoga jezika, raznolikost narječnih idioma i njihovu specifičnih uporabu. Sastoji se od predsjednika i 14 članova stručnjaka za hrvatski jezik“, rekao je Fuchs.

„Zakon je novi iskorak u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika kroz sva ova stoljeća i tako ga treba shvatiti, kao zalog za očuvanje i razvoj hrvatskog jezika u budućnosti“, istaknuo je ministar.

Napomenuo je da, s obzirom koliki je medijski interes posljednjih mjeseci vladao za ovaj Zakon, želi jasno istaknuti da Zakon nije jezična policija, ne propisuje jezičnu normu, ne sadrži prekršajne odredbe, nema kazni i nije represivan.

„Zakon nije puristički, kakvim ga mnogi žele predstaviti, već je naprotiv Zakon koji treba osigurati razvoj hrvatskog jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima i pritom učiniti ono što je temeljna intencija, a to je zaštita i razvoj hrvatskog jezika“, naglasio je.

Podsjetio je da javno savjetovanje o nacrtu zakona počinje danas i traje 30 obaveznih dana, nakon čega slijedi usvajanje na Vladi te u dva čitanja u Hrvatskome saboru te se očekuje da će biti donesen do kraja ove godine.

Obuljen Koržinek: Očekujemo da se u javnu raspravu uključe svi oni koji misle da mogu pridonijeti kako bi zakonski tekst bio što bolji

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek napomenula je kako se od početka hrvatske neovisnosti puno puta razgovaralo i raspravljalo o hrvatskom jeziku, periodično su se javljale ideje o Zakonu o hrvatskom jeziku te se ova Vlada odlučila prihvatiti inicijativu Matice Hrvatske i njihove radne skupine koja je okupila širi krug dionika.

„Očekujemo da se u javnu raspravu uključe svi oni koji misle da mogu pridonijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio što bolji“, istaknula je.

„Danas ovako predloženim Nacrtom zakona smatram da pokazujemo itekako osjetljivu skrb prema našem najvećem kulturnom i društvenom dobru hrvatskog naroda“, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Dodao je da smatra da je skrb o hrvatskom jeziku kroz ovako predložen zakon evidentan politički čin krajnje osviještenosti, ali isto tako bitan zalog vrednovanju hrvatske jezične kulture i hrvatske kulture u cjelini.

Jadrolinija-zapošljavamo

Pošaljite vijest