Sudjelujući u raspravi na Panelu lidera na Bledu, premijer Plenković založio se za to da se daljnjem proširenju Europske unije pristupi individualno, na temelju postignuća svake pojedine zemlje, umjesto “en bloc” pristupa, naglasivši, da je on bio na snazi, Hrvatska još ne bi bila članica. Istovremeno, naglasio je, bilateralni problemi, koji nemaju veze s pravnom stečevinom, ne smiju biti povezani ni s procesom proširenja. Kako je iduća godina izborna za EU, premijer smatra važnim da se ozbiljnije odluke o proširenju za svaku zemlju jugoistoka Europe, Ukrajinu, Moldovu i Gruziju donesu na Europskom vijeću u prosincu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je na Bledu sudjelovao na 18. strateškom forumu na kojem su se okupili politički čelnici, gospodarstvenici i stručnjaci iz cijelog svijeta, a u fokusu su teme sigurnosti i solidarnosti na globalnoj razini.
Po dolasku na Bled, premijer Plenković sastao se s predsjednikom Vlade Republike Slovenije Robertom Golobom.
“U duhu dobrosusjedskih odnosa jačamo političku, gospodarsku i energetsku suradnju”, poručio je premijer Plenković o sastanku sa slovenskim kolegom i dodao da će uz dosadašnju humanitarnu pomoć Hrvatske Sloveniji zbog razornog nevremena hrvatsko Ministarstvo obrane postaviti most duljine 27 metara na stradalom području.
U izjavi za medije uoči otvorenja Strateškog foruma, premijer Plenković kazao je da je važno da se ozbiljnije odluke o proširenju Europske unije za svaku zemlju jugoistoka Europe, Ukrajinu, Moldovu i Gruziju donesu na Europskom vijeću u prosincu.
Iduća godina, dodao je, izborna je godina u Europskoj uniji pa dok se ne formiraju nove institucije ništa se neće strateški događati po pitanju proširenja, što znači praktički do početka 2025.
“Zato mi se čini važnim da u desetom mjesecu čujemo izvješća Europske komisije i da nakon toga Vijeće donese odluke”.
Treba zadržati koncept proširenja baziran na individualnim postignućima pojedinih zemalja
U raspravi na Panelu lidera premijer Plenković sudjelovao je uz predsjednika Vlade Slovenije Roberta Goloba, predsjednicu Vlade Srbije Anu Brnabić, predsjednika Vlade Bugarske Nikolaja Denkova, predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića, predsjednika Vlade Sjeverne Makedonije Dimitra Kovačevskog te predsjednika Vlade Albanije Edija Ramu.
Upitan je što bi savjetovao svojim kolegama u kontekstu priprema za članstvo u Europskoj uniji, kao premijer zemlje koja je od 2013. najnovija članica Europske unije, što je ujedno i zadnje proširenje, a odnedavno i europodručja i Schengenskog prostora, što je dodatno osnažilo hrvatski međunarodni položaj.
Podsjetio je da je Hrvatska jedina zemlja u regiji koja se pridružila Europskoj uniji, nakon Slovenije 2004. godine, a to je značilo, naglasio je puno truda i rada te puno reformi.
Ne slaže se, istaknuo je, s onima koji se zalažu da se sve zemlje u regiji, koje pregovaraju o članstvu, zajedno pridruže Europskoj uniji kako bi se izbjegli bilateralni problemi.
Smatra, naglasio je, da se treba zadržati koncept baziran na individualnim postignućima jer je to jedino pošteno, ali u isto vrijeme ističe kako bilateralni problemi, koji nisu povezani s pravnom stečevinom, ne smiju biti povezani s procesom proširenja.
Nastavite s procesom reformi i osigurajte političku stabilnost
U kontekstu daljnjeg proširenja Europske unije, osvrnuo se na izjavu predsjednika Charlesa Michela, koji je uoči Foruma kazao kako bi do 2030. Europska unija trebala biti spremna za daljnje proširenje.
Premijer ne smatra da se pritom mislilo na fiksni datum do kojeg bi sve trebalo biti gotovo, već prije na to da bi i Europska unija i zemlje kandidatkinje trebale nastojati da 2030. bude godina u kojoj bi obje strane bile spremne na tu mogućnost.
Dobrim smatra što postoji neka vrsta vremenskog okvira, ali jednako tako dodaje da je i današnja rasprava na ovom panelu pokazala koliko je još otvorenih pitanja između samih zemalja kandidatkinja.
Upravo je zato istaknuo ranije u raspravi kako se ne slaže s “en bloc” pristupom, koji je Hrvatska uspjela spriječiti pri svom vlastitom pridruživanju Europskoj uniji.
“Da je taj pristup bio na snazi, mi ne bismo bili članica već deset godina”, istaknuo je.
Strateška prijetnja sigurnosti kontinenta ubrzala je raspravu o proširenju
Premijer Plenković kazao je i kako je rasprava o proširenju općenito u Europskoj uniji ubrzana u zadnje vrijeme, zbog ruske agresije na Ukrajinu.
“Strateška prijetnja sigurnosti europskog kontinenta, stabilnost, energetskoj i ekonomskoj situaciji, pa onda i socijalnom miru unutar država članica, zapravo je pogurala proces proširenja i zato sada raspravljamo o političkom momentumu, umjesto o tehničkim i bilateralnim izazovima”, naglasio je.
Ponovio je stajalište da bilateralni problemi, koji nisu povezani ni na koji način s pravnom stečevinom EU, ne bi smjeli biti faktor u odlučivanju o članstvu.
Hrvatska vojska će graditi lansirni most u Sloveniji
Kazao je da je helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva bio među prvima koji je bio u Sloveniji i pomagao na otklanjanju šteta. Naglasio je da Hrvatska vrlo konkretno pomaže ovoj susjednoj državi, podsjetivši da će inženjerija Hrvatske vojske izgraditi tzv. lansirni most u Lačjoj Vasi. Dodao je da Hrvatska ima razumijevanje za situaciju u Sloveniji jer je i sama imala velike elementarne nepogode, od potresa, poplava do požara.
Premijeri su razgovarali i o gospodarskoj, energetskoj i turističkoj suradnji te o procesu proširenja i ključnim pitanjima važnima za budućnost Europe.
Diplomatska mreža funkcionira
Upitan o imenovanju veleposlanika, premijer je kazao da je diplomatska mreža popunjena te da postoje tri do četiri mjesta gdje su ljudi preminuli ili su napustili sustav iz privatnih razloga, a sve ostalo, dodao je, funkcionira normalno.
“Prošle su tri godine otkad je Predsjedniku, na prijedlog Ministarstva, upućen popis potencijalnih kandidata za mjesta veleposlanika, mi nikada nismo dobili odgovor na taj popis”, rekao je Plenković.
Dodao je da nikakvi razgovori nisu krenuli. “Vidjeli smo da je Predsjednik nakon što je imamo susret s veleposlanicima rekao da bi on opet razgovarao, valjda se nakon tri godine sjetio te teme. S obzirom da smo slušali nebulozne komentare o fifty-fifty, ne očekujem ništa”, ustvrdio je.
Naglasio je da diplomatska mreža funkcionira, podsjetivši na ostvarene strateške ciljeve, od ulaska u Schengenski prostor i europodručje, do članstva u Europskom stabilizacijskom mehanizmu.
Kazao je da je Hrvatska dala solidarnu pomoć Grčkoj u vremenu požara te Sloveniji nakon poplava. Istaknuo je i enormnu vojnu pomoć Ukrajini. U tom smislu, premijer je naglasio da je Vlada zauzela principijelna i ispravna stajališta, dok je predsjednik zadnjih godinu i pol dana pokazao proruski narativ i spriječio da 101 zastupnik u Saboru podrži obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj te sudjelovanje naših časnika na treningu u Poljskoj i Njemačkoj. Dodao je da je do sada skoro 30 tisuća ukrajinskih vojnika prošlo obuku u zemljama članicama Unije koje sudjeluju u vojnoj misiji pomoći.
“Mi smo ostvarili sve ono što nam je bilo bitno i radimo ono što je naša vanjska politika. Koja je predsjednikova? Ne znam.”, rekao je Plenković.
Ponovio je da predsjednik ima popis kandidata za veleposlanike star tri godine, naglasivši da je teret na njemu.
