Sa sve većim dolaskom stranaca iz trećih zemalja u potrazi za poslom pretpostavlja se da će ih do 2030. godine u Hrvatskoj biti skoro pola milijuna, a samim time sigurno će porasti i interes za stjecanje hrvatskog državljanstva.
Hrvatsko državljanstvo stječe se podrijetlom, rođenjem na području Hrvatske, prirođenjem (naturalizacijom) ili po međunarodnim ugovorima.
Kako saznajemo od MUP-a, od 1. siječnja 2021. godine pa do 31. prosinca 2023. godine, za sada je najviše zahtjeva, njih 22.566, pristiglo za stjecanje hrvatskog državljanstva po osnovi prirođenja ili naturalizacije (odredbe članaka od 8. do 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu).
Većina zahtjeva podnesena su putem diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, nadležnih po mjestu prebivališta osoba koje podnose zahtjev. Radi se o državljanima Bosne i Hercegovine (4.468), Argentine (4.419), Čilea (2.338), Srbije (2.025) i SAD-a (1.824).
-No, istovremeno u istom razdoblju, odobreno je 17.908 zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo. Većina odobrenih zahtjeva odnosi se na hrvatske iseljenike i njihove potomke (članak 11. Zakona), te na pripadnike hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu (članak 16. Zakona), odgovaraju nam u MUP -u.
Stranci koji traže državljanstvo prirođenjem moraju zadovoljiti određene uvjete, između ostalog da žive u kontinuitetu u Hrvatskoj najmanje osam godina te su dužni, izuzev osoba starijih od 60 godina, i popunjavanjem upitnika dokazati poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja Hrvatske.
-Broj stranaca koji su dobili hrvatsko državljanstvo temeljem odredbi članaka 8., 9. i 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu, kod kojih je jedan od propisanih uvjeta da stranac živi u Republici Hrvatskoj određeni broj godina, odnosno da ima odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, je od 1. siječnja 2021. godine do 31. prosinca 2023. godine, bilo 1998, saznali smo.
