U Općini Lovran ove godine jesen je dobila novi značaj programom Jesen u Lovranu. Jesen je postala sinonim za kreativnost, suradnju i autentičan kulturni doživljaj. Općina koja ne vjeruje u „mrtve sezone“ pretvorila je svakodnevne prostore u žive scene umjetnosti i zabave radionicama, izložbama i sadržajima koji spajaju tradiciju i suvremenost.
U razgovoru za Regionalni.hr, načelnik Općine Lovran Bojan Simonič otkrio je kako su lokalni umjetnici, studenti i mještani zajedničkim snagama produžili sezonu, oživjeli gradske trgove i dokazali kako svaka sezona može biti turistička sezona.
Program Jesen u Lovranu obuhvaća širok raspon radionica i kulturnih događanja zanimljivih svim dobnim skupinama. Kako je koncipiran ovogodišnji program te koji su bili temeljni kriteriji pri slaganju programa?
Prije svega, proteklih godina primijetili smo snažnu sezonalnost u lovranskom turizmu. Imali smo sve ono što bismo mogli nazvati manje poželjnim oblicima turizma, velike gužve tijekom ljeta, ograničene smještajne kapacitete tijekom špice sezone, a potom prazne objekte u mjesecima kada su vremenski uvjeti još i dalje pogodni za turizam.
Upravo iz tog razloga odlučili smo se usmjeriti na programe koji će biti zanimljivi i lokalnom stanovništvu i domaćim posjetiteljima, ali i stranim gostima koji mogu izdvojiti nekoliko dana za kraći boravak u Lovranu. Nastojali smo kroz različita događanja, po principu za svakoga ponešto, popuniti prazninu između glavne turističke sezone i Marunade. Smatram da smo proteklih godina uspjeli u tom naumu te da se ta praznina danas gotovo i ne osjeti.
No, kraj listopada i studeni ipak su ostali prazni te smo se posljednjih godina fokusirali upravo na taj dio godine, osluškujući povratne informacije naših gostiju i nastojeći im se što više prilagoditi. Tako smo se odlučili usmjeriti na kulturni turizam te smo organizirali niz radionica, izložba i sličnih događaja, a kao završni element tog programa istaknula se Svjetlarna, koja je na najbolji mogući način produžila našu sezonu za dodatna tri tjedna.
Održan je Festival prirodnih vina „Alterego“, kao i predavanje „Mitološka bića koja nas čuvaju“ te likovna radionica „Kreativna brodica“. Također, u Kući lovranskega guca otvorena je i izložba „Čingrija Art – Izvor tišine“. Jeste li zadovolji odazivom? Smatrate li da su upravo ovakvi programi dobar primjer povezivanja tradicije i suvremene kulture?
U kulturnom i umjetničkom smislu, Lovran je grad koji živi. Nalazimo se na mjestu koje ima bogatu kulturnu baštinu, ali smatram da je jednako važno dati priliku novim izričajima, novim umjetnicima i njihovim načinima izražavanja, upravo u našem tradicionalnom ambijentu.
Izrazito mi je drago što je izložba Ronalda Vlahovića bila iznimno dobro posjećena. Nastavno na uspjeh Vlahovićeve izložbe uslijedio je niz programa i izložbi, pa je tako, uz samostalnu izložbu Donalda Čingrije, otvorena i izložba studenata Akademije primijenjenih umjetnosti.
S obzirom na bogatstvo i raznolikost događanja, postigli smo ono što smo i htjeli, točnije da je u Lovranu uvijek živo i da se stalno nešto događa. Kada ljudi dođu u grad u kojem je uvijek živo, jednostavno se osjećaju bolje, a taj se dobar osjećaj održava i u ostalim granama turizma.
Središnje događanje Jeseni u Lovranu jest 5. izdanje dobro poznate Svjetlarne – Spektakla svjetla. Potpisivanjem sporazuma o suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti u Rijeci festival dobiva novu dimenziju u obliku formaliziranja već postojeće suradnje. Na koji će način taj sporazum dodatno unaprijediti kvalitetu i održivost Svjetlarne kao umjetničkog i obrazovnog projekta?
Ovo je šesti po redu projekt vezan uz umjetnost svjetla, ali peta po redu Svjetlarna. Još od prve Svjetlarne željeli smo ponuditi nešto drugačije, a ne klasičan, komercijalan projekt kakvih ima mnogo diljem svijeta. Željeli smo događanje koje se oslanja na lokalne snage i lokalne umjetnike. Od samog početka pružili smo priliku studentima da sami sudjeluju u stvaranju, od svjetlosnih efekata i pozadinske glazbe do koreografije.
Smatram da smo potpisivanjem ovog sporazuma s jedne strane dobili priznanje Akademije primijenjenih umjetnosti i šire zajednice, a s druge strane potvrdili da program ima svoju vrijednost i težinu. On je vrlo značajan i za Akademiju primijenjenih umjetnosti koja u okviru tog sporazuma svojim studentima omogućuje sudjelovanje u konkretnim projektima koji više nisu male, slabo posjećene izložbe, već programi o kojima se govori i koje studenti mogu gledati s ponosom.
No, to nije jedini projekt na kojem surađujemo sa studentima i Akademijom. Svake godine održava se i izložba određenog smjera, a Lovran je tu otvorio jednu nišu koja se ranije nije isticala. Vjerujem da upravo u tome leži veliki potencijal, u ulaganju u naše domaće umjetnike i naše mlade.
Koje biste novosti i posebnosti istaknuli u programu ovogodišnjeg izdanja Svjetlarne?
Ove godine smo odlučili, uz onaj najatraktivniji dio programa koji su svakako projekcije na Trgu svetog Jurja, proširiti događanja u suradnju s Akademijom te umjetnicima i profesorima s Akademije. Organizirali smo radionice za djecu iz Osnovne škole Lovran, koja će i sama sudjelovati u izradi određenih instalacija koje će biti izložene. Na taj se način zapravo vraćamo korijenima, jer je upravo to bila ishodišna točka našeg prvog festivala.
Toj djeci, mladima i svima koji su se u tome pronašli ovim putem dajemo priliku da stvore nešto trajno i vrijedno. No, to nije sve. Program smo dodatno obogatili glazbenim i plesnim sadržajima. Angažiran je poseban dio našeg poznatog Puhačkog orkestra koji će izvesti točku s bubnjevima, a događanja smo proširili s Trga svetoj Jurja na Trg slobode i Park hrvatskih branitelja, koji će za vrijeme trajanja Svjetlarne biti zatvoreni za promet.
Organizirali smo i posebno događanje s DJ-em i koktel barom sa svjetlećim koktelima. Time njegujemo naš koncept „za svakoga ponešto“, gdje posjetitelji koji dođu zbog jednog sadržaja mogu otkriti i druge sadržaje te u potpunosti uživati u programu.
Kao što je već spomenuto, program Jesen u Lovranu ispunjen je raznovrsnim sadržajem. Kako izgleda proces koordinacije takvog programa te koliko je važno međusektorsko povezivanje za uspjeh manifestacija poput ove?
Svakako je potrebno puno komunikacije, ali isto tako i puno suradnje, ne samo s našim lokalnim akterima nego i šire. Nastojimo pratiti događanja u okolici i svijetu te, posjetom sličnim manifestacijama, pokušavamo prepoznati i primijeniti one sadržaje koji bi mogli biti prilagođeni Lovranu.
Isto tako, u suradnju s lovranskim hotelijerima i ugostiteljima nastojimo ponuditi program koji će sve to kvalitetno zaokružiti. Uloga Turističke zajednice u svemu tome svakako je ključna, ali ovo je i zanimljiva situacija jer se program Jesen u Lovranu savršeno nadovezuje i stapa s aktivnostima Turističke zajednice. Smatram da smo upravo u tom spoju uspjeli postići najviše.
Program Jesen u Lovranu završava svečanim paljenjem prve adventske svijeće što označava prijelaz iz jesenske u blagdansku sezonu. Kako će se taj trenutak nadovezati na adventski program te što ove godine Lovran priprema svojim mještanima i posjetiteljima tijekom blagdanskog razdoblja?
Moram priznati da se programi adventskih trgova u gotovo svim mjestima, pa i onim najmanjima, u uvjetima nestašice i nedostatka radne snage u ugostiteljstvu nisu pokazali kao najbolje rješenje. Upravo zato, na inicijativu naših ugostitelja i temeljem iskustava iz prethodnih godina, ove godine nećemo organizirati klasičan advent s „kućicama“.
Umjesto toga naši lokalni ugostitelji i turistički djelatnici će u svojim prostorima pripremiti adventska događanja. Već sada imamo najavu nalijepšeg adventa uz more u Medveji, a mi ćemo se pobrinuti da u Lovranu tih dana ne nedostaje sadržaja i događanja kako bismo provukli što veći broj posjetitelja i stvorili ugodnu blagdansku atmosferu.
