Festival Opatija ušao je u novo razdoblje obilježeno organizacijskim promjenama, osvježenjem programa i ambicioznim planovima za daljnji razvoj kulturne scene grada. Od ljetnih koncerata na Ljetnoj pozornici i tradicionalnih manifestacija poput Mandraća, do jačanja međunarodne prepoznatljivosti te novih sadržaja u Centru Gervais, Moho centru i Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer, pred ustanovom su brojni izazovi i projekti.
Novi ravnatelj Festivala Opatija, Marin Šušanj, u intervjuu za Regionalni.hr osvrnuo se na prve mjesece mandata, organizacijske i infrastrukturne izazove s kojima se susreo po dolasku, ovogodišnji program na Ljetnoj pozornici te dugoročnu viziju razvoja Festivala Opatije kao jednog od ključnih nositelja kulturnog života Liburnije.
Vaš mandat na čelu Festivala Opatije započeo je u veljači ove godine. Kako iz današnje perspektive, svega tri mjeseca kasnije, ocjenjujete prve dane rada te koje ste ključne smjernice postavili za razvoj ustanove već u ovom početnom razdoblju?
Prve dane, odnosno ovih devedesetak dana, da budemo konkretniji, ocjenjujem izazovnima. Prvi dani su, očekivano, bili izazovni, ključno je bilo odmah se pozabaviti problemima s infrastrukturom, utjecati na uvjete rada poboljšanjem procesa u administraciji i nabavi, vitalno je bilo stvoriti ljetni program. I još smo u tim procesima. Paralelno naravno radimo na idejama i konceptima za buduće razdoblje.
Ovogodišnji program na Ljetnoj pozornici već sada obuhvaća raznolika i snažna imena, od Doris Dragović i Nine Badrić do Gregoryja Portera i Bajage i instruktora. Koji su bili ključni programski i strateški kriteriji pri odabiru tih izvođača te vjerujete li da će upravo takva kuratorska kombinacija uspjeti proširiti krug publike i otvoriti prostor novim generacijama posjetitelja?
Istina je da smo morali brzo djelovati u svrhu što kvalitetnijeg ljetnog programa s obzirom da se turneje i nastupi dogovaraju i godinu unaprijed, ako ne i ranije. Cilj je bio dovesti jaka domaća odnosno regionalna imena, zadržati kvalitetne tradicionalne manifestacije te ugovoriti međunarodne renomirane izvođače, kao i ostvariti suradnju s riječkim HNK u kontekstu izvedbi klasične glazbe. Općenito, kreirati program za Opatijce, ali i za naše goste. Iako je programska ponuda u okolici ove godine bogata i raznovrsna, nadam se da će ljudi prepoznati kvalitetu naših programa i ljepoti lokacije. odličnoj posjećenosti naših programa. Svakako smatram da treba ponuditi sadržaj u kojem svatko može pronaći „nešto za sebe“ i konstantno raditi na tome da naša Ljetna po(ostane) međunarodno prepoznatljivi „venue“.
Posebnu pažnju u programu privlači nastup Jakova Jozinovića koji na Ljetnu pozornicu dolazi u sklopu svoje turneje „Ja za čuda letim“. Koliko vam je važno uvrštavanje novih, među mladima popularnih izvođača u program te može li Jakov biti primjer smjera kojim program na Ljetnoj pozornici želi ići u budućnosti?
Važno nam je biti „poligon“ za predstavljanje mladih odnosno novih i kvalitetnih izvođača, međutim, s obzirom na ogromnu popularnost Jakova Jozinovića, nisam siguran je li njegov nastup dio spomenutog smjera. Radi se ipak o vrlo prepoznatljivom izvođaču koji je „zaludio“ regiju i ne sumnjam da će koncert biti itekako posjećen. Smjer bi bio, a modificirati će se sukladno potrebama, mogućnostima i okolnostima, imati „široku paletu“ izvođača, s naglaskom na međunarodnim imenima, a koja su se od Opatije već pomalo počela očekivati. Tu smo da za privlačenje „velikih imena“ stvorimo sve preduvjete. Također, volio bih publici ponuditi više klasičnih koncerata, kao i vratiti opere na Ljetnu pozornicu, no za to nam treba konsenzus mnogih dionika u gradu.
Uz već najavljene koncerte, dio programa tek će biti predstavljen. Možete li nam otkriti što sve publika može očekivati te hoće li naglasak biti na međunarodnim ili domaćim imenima?
Pa evo, smatram da je velika većina programa već „vani“. Naravno, u dogovorima smo za još neke termine većinom za sadržaj na maloj (sceni) Ljetne pozornice gdje nas očekuju programi manjeg obima kao i publici omiljeno kino pod zvijezdama. Program govori sam za sebe – široka ponuda kvalitetnih i renomiranih domaćih i regionalnih izvođača uz neke međunarodne izvođače u samostalnim koncertima ili u u sklopu tradicionalnih manifestacija poput Liburnia Jazz Festivala ili Jerry Ricks Blues Festivala.
U nadolazećim ljetnim mjesecima stiže i novo izdanje manifestacije „Mandrać – Mandracchio 2026“, koja tradicionalno pretvara Volosko u jedinstvenu likovnu galeriju na otvorenom. Što posjetitelji i sudionici mogu očekivati od Mandraća 2026. te hoće li manifestacija zadržati svoj prepoznatljivi koncept?
Zadnjeg vikenda mjeseca kolovoza lučica (“mandrać”) u Voloskom, zajedno s gravitirajućim prolazima i skalinadama po 39. put ugošćuje lokalne, regionalne i inozemne likovnjake kao protagoniste same manifestacije. Posjetitelji mogu očekivati tradicionalnu slikarsku manifestaciju na najljepšem nam Voloskom.
„Fešta od kista“, kreće 29. kolovoza s natjecanjem za djecu, dok je nedjelja rezervirana za odrasle i to u dobro poznatim nagradnim kategorijama „Mandrać“ (izlaganje gotovih radova) i „Ex Tempore“ (slikanje na licu mjesta). U suradnji s partnerima – Zajednicom Talijana grada Opatije te galerijom Artsada – organizacija je već itekako u tijeku, a zahvalio bih se i ovim putem na podršci našem gradonačelniku u kontekstu olakšavanja logističkih uvjeta za same likovnjake i sudionike manifestacije.
Manifestacija će svakako zadržati svoj prepoznatljivi koncept, uz određene novosti koje iz godine u godinu uvodimo kako bismo dodatno obogatili program.
Koja je vaša dugoročna vizija Festivala Opatije kao kulturne ustanove do 2030. godine te kako u tom okviru vidite ulogu i daljnji razvoj Centra Gervais, Moho centra i Umjetničkog paviljona Juraj Šporer?
Dugoročna vizija je razvoj publike i „otvaranje“ Gervaisa. Jasno, ljeto je posebna priča koja sukladno statusu grada u kojem djelujemo, iziskuje kvalitetan ljetni program za domaće i sve naše goste. Međutim, „izvansezonski“ moramo djelovati na način da stvorimo uvjete za kvalitetnu i svrhovitu ispunu slobodnog vremena –radionicama, prezentacijama, programima manjeg obima s naglaskom na interaktivnom sudjelovanju raznih dobnih skupina. Infrastrukturu imamo, logistiku treba oplemeniti, a općenito se moramo „reorganizirati“ kako bi „upogonili“ objekte poput Moha ili Gervaisa.
Primjerice, želja je i intencija da centar Gervais zaista postane „hram opatijske kulture“ odnosno „liburnijske kulture“. UP Šporer je jedna od najljepših, ako ne i najljepša galerija na sjevernom Jadranu. Što se tiče navedenog prostora, treba djelovati na principu kombinacije domaćih, regionalnih i međunarodnih umjetnika odnosno izlagača, te istovremeno uklopiti kvalitetne manifestacije koje nisu srodne primarnoj (umjetničkoj) namjeni prostora. Poglavito u smislu UP Šporer, smatram nužnim osnovati stručni umjetnički savjet koji će raditi na konceptu te se baviti selekcijom. Općenito, smatram da ustanova ima veliki potencijal da postane zamašnjakom lokalnog kulturnog stvaralaštva. Svjestan sam da „odgoj publike“ često zvuči kao floskula, ali u našem je kontekstu to apsolutna nužnost te veliki interes Opatije u cjelini.
Na kraju, zahvaljujem Vam se na prilici za predstavljanje, a u budućnosti će zasigurno biti još prilika za konkretnije razgovore. Pozivam Vaše čitatelje i da poprate naše programe te da nam se pridruže u prekrasnoj Opatiji.
