U Hrvatskoj su cijene kruha za 15 % veće nego što su u ostatku Europe, prijenosi HRT.
Iako je kruh u Hrvatskoj preskup, najskuplji kruh u Europi je u Danskoj. S druge strane, najjeftiniji kruh je u Bugarskoj.
Proizvođači pšenice smatraju kako nema razloga zbog kojega bi cijene kruha trebale biti toliko visoke.
„Kada uzmemo pšenicu, ona je pala u odnosu na godinu prije, kada uzmemo energente, oni su daleko jeftiniji nego godinu prije. Dakle, sve je otišlo prema dolje, a njihove cijene su u dva navrata rasle prema gore. Očito zadnji i predzadnji u lancu moraju znatno smanjiti svoje marže, a mislim da bi se time trebala pozabaviti i Vlada”, naglasio je Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Prema financijskim podatcima, tvrtke koje se bave proizvodnjom kruha imaju višestruko bolje rezultate nego što su imali u 2022. godini.
„Međutim to se ne radi definitivno o rezultatima iz redovnog poslovanja. Mi vidimo da je tvrtka koja ima najveću dobit ostvarila 6,7 posto povećanja dobiti u odnosu na prošlu godinu te smatramo da je to neki realan iznos povećanja dobiti za cijeli sektor”, izjavila je Nada Barišić iz Žitozajednice.
Iako proizvodimo dovoljno pšenice za vlastite potrebe, ona vrlo često završi u izvozu te stoga uvozimo velike količine smrznutog kruha i peciva.
„Velike države EU-a pa i svijeta velike količine proizvode i kod njih postoji industrija koja može preraditi sve te količine, pa čak i ove količine koje se nađu u Hrvatskoj”, rekao je Željko Jukić iz Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
S obzirom na to da Hrvati u godinu dana u prosjeku pojedu oko 45 kilograma kruha i peciva, visoke cijene kruha potrošačima teško padaju i tjeraju ih na negodovanje.