Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Konferencija o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine

Kohezijska politika jedna je od najvažnijih investicijskih politika Europske unije koja teži 30% EU proračuna i koja je zaslužna za brojna kapitalna ulaganja koja su se u Hrvatskoj realizirala u proteklom razdoblju uz pomoć EU fondova. Hrvatska je od svog ulaska u Europsku uniju prije 10 godina postala primjer pozitivnih učinaka kohezijske politike, a ova je konferencija okupila brojne predstavnike europskih i nacionalnih institucija, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, upravo kako bi raspravljali i dali doprinos u njenom oblikovanju za naredno programsko razdoblje nakon 2027. godine.

Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, uz video obraćanje potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice iz Bruxellesa. Prvom danu konferencije prisustvovao je gradonačelnik Požege dr.sc. Željko Glavić, dok će u ime Grada Požege u drugom dijelu sudjelovati službenica ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje Jelena Vidović.

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako je cilj kohezijske politike u Hrvatskoj da okupi naše nacionalne razvojne prioritete, ubrza transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima te doprinese kreiranju radnih mjesta i većim ulaganjima.

“Najvažniji segment kohezijske politike u biti je provedba kršćanskog načela solidarnosti među državama članicama Europske unije, odnosno da oni koji su razvijeniji pomognu onima koji su manje razvijeni iz različitih, često objektivnih razloga, te da dostignu prosjek razvoja Europske unije”, rekao je premijer o temeljnom smislu kohezijske politike te dodao kako je Europska unija prije svega zajednica prava i vrijednosti, zajednica koja je najrazvijenija na svijetu i u koju smo mi htjeli ući”, rekao je premijer Plenković.

Naglasio je i kako će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz prethodnog financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti, a to će ostvariti i kroz apsorpciju sredstava iz nove financijske perspektive.

Nema kraja Hrvatske u kojem se nije ulagalo uz pomoć EU sredstava, od prometne infrastrukture, socijalne infrastrukture, kulturne baštine, vodno-komunalnog gospodarstva ili obrazovanja te je u tom kontekstu spomenuo i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u okviru kojeg je dosad uloženo 2,9 milijardi eura za 5 slavonskih županija.

“To je utjelovljenje politike ravnomjernog regionalnog razvoja i davanje šanse onim sredinama Hrvatske, i zbog agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, i zbog demografskog deficita, ali i niza drugih okolnosti, koje su bile u degradiranom položaju. Želimo ih transformirati u dio Hrvatske u koji se ulaže i gdje će ljudi ostajati da bi tamo zasnivali svoje obitelji”, kazao je premijer Plenković.

Slični projekti, dodao je, provode se i za sjever Hrvatske kao i za otoke, za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu, a u novoj financijskoj perspektivi Vlada je odlučila poseban dio sredstava, čak 680 milijuna eura, direktno dati gradovima koji su središta županija jer joj je važna politika decentralizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja. Na kraju je podsjetio na nekoliko prioriteta za Hrvatsku u ovom desetljeću za koje će se također koristiti europska sredstva – demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija, te obrazovanje.

Ministar Šime Erlić istaknuo je kako smo uz pomoć EU fondova državi pomogli da se u svim sektorima podigne standard i kvaliteta javnih usluga na višu razinu. To je omogućilo da rastemo brže, da imamo makroekonomsku stabilnost, da nam BDP raste 10 kvartala zaredom i da se približavamo po BDP-u per capita prosjeku Europske unije.

Jadrolinija-zapošljavamo

Pošaljite vijest