Vlada je s 244. sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te Prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći. Donesena je odluka o financiranju besplatnih školskih udžbenika i javnoga prijevoza srednjoškolaca, o povećavanju iznosa sredstava kojima država sufinancira izgradnju domova za starije te odluka o sklapanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Filipina o socijalnoj sigurnosti.
U saborsku proceduru upućene su izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, kojima se u eurima utvrđuje iznos koji se odnosi na utvrđivanje pregovaračke moći kupca temeljem njegove ostvarene ukupne godišnje zarade.
Smatra se da značajnu pregovaračku snagu u smislu ovoga Zakona ima kupac koji je ostvario ukupni godišnji prihod od najmanje 2 milijuna eura umjesto dosadašnjih 15 milijuna kuna.
Također, zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, iznosi novčanih kazni za povrede ovoga Zakona određuju se u eurima.
Predloženim Zakonom briše se odredba o krajnjoj prodajnoj cijeni, koja se prema važećem Zakonu formira tako da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10. Time se za proizvodno i tržišno osjetljive poljoprivredne i prehrambene proizvode utječe na pravo kupca da slobodno određuje minimalne prodajne cijene prema krajnjem potrošaču, provedba kojih je bila planirana u privremenom i ograničenom opsegu, međutim u dosadašnjem razdoblju do primjene ove zakonske odredbe nije došlo jer su nastale izvanredne tržišne okolnosti poput krize uvjetovane pojavom zarazne bolesti COVID-19, rata u Ukrajini te rasta cijena energenata. Radi izbjegavanja negativnih poslovnih učinaka na gospodarstvo s aspekta rasta cijena, neophodno je zakonsku odredbu uskladiti i osigurati primjerenu prevenciju.
Radi javnosti rada Agencije, ovim se Zakonom predlaže da uz rješenja, Agencija na mrežnoj stranici objavljuje i pravomoćne odluke upravnih sudova te odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Odluke o financiranju u obrazovanju
Vlada je donijela odluku o financiranju drugih obrazovnih materijala za školsku godinu 2023./2024. za učenike osnovnih škola koji su članovi kućanstava kojima je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.
Odluka o financiranju drugih obrazovnih materijala za ovu školsku godinu odnosi se također za učenike osnovnih škola koji su članovi kućanstava osobe koja je utvrđena kao korisnik naknade za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, koji su članovi kućanstva osobe koja je utvrđena kao korisnik novčane naknade za civilne stradalnike Domovinskog rata te za učenike osnovnih škola koje sudjeluju u provedbi Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”.
Osigurana su sredstva u okviru Ministarstva znanosti i obrazovanja u iznosu od 513.942,61 eura i Ministarstva hrvatskih branitelja u iznosu od 2.649,50 eura, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Vlada je donijela i odluku o financiranju obveznih udžbenika za učenike srednjih škola, za procijenjeni broj od oko tisuću učenika, članova kućanstava kojima je najkasnije s 31. kolovozom 2023. godine priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.
Povećanje sredstava za izgradnju dodatnih centara za starije
Vlada je donijela i odluku o povećanju iznosa sredstava za ugovaranje za poziv na dodjelu bespovratnih sredstava za izgradnju i opremanje centara za starije osobe kojih će umjesto osam biti 18 i riječ je prvom značajnijem ulaganju u takvu svrhu.
Odlukom se povećava iznos sredstava za dodatnih 54 milijuna eura.
“Time bismo uz ovih 49 milijuna kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), dodali i 54 milijuna eura iz državnog proračuna, a tome treba pridodati i 55,5 milijuna eura koje će u ove centre za starije uložiti prijavitelji, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave – budući osnivači centara”, rekao je rada i socijalne politike Marin Piletić.
Ukupno je predviđeno 1.795 smještajnih kapaciteta i to upravo za one starije osobe koje su u potpunosti ovisne o pomoći i njezi druge osobe, a broj korisnika izvaninstitucijskih usluga u ovih budućih 18 centara penje se na 4.521.
U saborsku proceduru upućen prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći čiji je cilj stvoriti preduvjet za rješavanje uočenih problema koji otežavaju provedbu određenih inicijativa, a posebno u situacijama izazvanim krizom, nesrećom ili katastrofom.
“Zakonom o humanitarnoj pomoći, koji je na snazi od 2015., uređeno je područje prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći u Hrvatskoj, međutim, uočene su norme koje otežavaju provedbu određenih inicijativa, a posebice u situacijama izazvanim nekom krizom, nesrećom ili katastrofom”, rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić.
Predloženim zakonom uređuje se način priznavanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći i definiraju subjekti koji su ovlašteni nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za priznavanje takvog statusa. To su Hrvatski Crveni križ i Hrvatski Caritas te njegovi drugi ustrojstveni oblici, zaklade i druge neprofitne pravne osobe registrirane u Hrvatskoj kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći ujedno i registrirana djelatnost.
Uređuju se obveze stalnih prikupljača humanitarne pomoći prema nadležnim upravnim tijelima i to glede načina i rokova za dostavljanje godišnjih izvješća, programa rada i izvješća o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.
Uređeni su uvjeti koje moraju ispuniti organizatori humanitarne pomoći, daje ima se više vremena za provođenje, tj. mogućnost produljenja trajanja humanitarne akcije za najduže 90 dana.
Organizatori neće morati otvarati račune
Uvode se odredbe na temelju kojih organizatori humanitarnih akcija nisu u obvezi otvaranja računa, ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra, što bi trebalo smanjenja troškova akcije.
Definira se odgovornost organizatora za raspolaganje i postupanje s novcem preostalim nakon završetka akcije te uloga nadležnog upravnog tijela u odnosu na organizatora.
U nadležnosti Ministarstva bit će postupanje s neutrošenim sredstvima iz provedene humanitarne akcije i njihovo usmjeravanje u odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi, primjerice liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme te smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Od stupanja zakona na snagu prikupljeno više od 220 milijuna eura
Također, omogućit će se jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći te će se spriječiti zlouporaba prikupljenih financijskih sredstava, odnosno materijalnih dobara.
U ocjeni stanja, navedeno je kako su od studenog 2015. do kraja 2022., 90 posto humanitarnih akcija organizirale neprofitne i profitne pravne osobe.
Podaci pokazuju da se u Hrvatskoj, u prosjeku, za provođenje humanitarnih akcija izda 336 rješenja godišnje, odnosno 28 rješenja mjesečno.
Vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći u tom razdoblju iznosila je 220 milijuna eura, dok je vrijednost ukupno pružene pomoći iznosila 197 milijuna eura, a razlika se odnosi na troškove organiziranja prikupljanja pomoći.
Brži način provođenja vještačenja za ostvarenje prava u sustavu mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi i drugih prava
Uredbom o metodologijama vještačenja definira se novi, brži način provođenja vještačenja za ostvarenje prava u sustavu mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi, rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite vojnih i civilnih invalida i obrazovanja.
S obzirom na činjenicu da je u Republici Hrvatskoj sve veći broj radnika iz Republike Filipina, a da u odnosima između dviju zemalja do sada nije uspostavljen niti jedan vid suradnje u području socijalne sigurnosti, Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Filipina o socijalnoj sigurnosti.
Sklapanjem ugovora o socijalnoj sigurnosti uredit će se međusobni odnosi u području socijalne sigurnosti, uključujući prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja hrvatskih radnika koji prebivaju i rade u Republici Filipinima, kao i filipinskih radnika zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
