Riječko Gradsko vijeće primilo je na znanje analizu poslovanja komunalnih i trgovačkih društava koja predstavlja početnu fazu sveobuhvatne reforme komunalnog sustava. Gradonačelnica je na Vijeću najavila provođenje detaljnije operativne analize pojedinih društava s ciljem izgradnje funkcionalnog, stabilanog i transparentnog komunalnog sustava koji će građanima pružiti kvalitetnu javnu uslugu po pravednoj cijeni.
Grad neće olako odustati od traženja odgovornosti za štetne financijske obaveze
Zanimljivo je bilo na Aktualnom satu koji je prethodio sjednici tijekom kojeg je na pitanje vijećnika Ostrogovića (HDZ) je li Grad pokrenuo imovinsko-pravne postupke za naknadu štete za slučaj stanova na Kozali te što će napraviti ako Grad bude morao platiti 4 milijuna eura za Sortirnicu, gradonačelnica Rinčić odgovorila kako je u predmetima u kojima je Grad oštećenik, zauzet jasan stav da Grad mora aktivno tražiti povrat svoje imovine i povrat novca. Tako da su poduzete radnje radi zaštite interesa Grada, uključujući postavljanje imovinsko-pravnih zahtjeva u kaznenim postupcima s ciljem da se šteta naplati, odnosno da ne bude na teret Grada. Grad svakako neće olako odustati od traženja odgovornosti tamo gdje su nadležna tijela već utvrdila postojanje štete po USKOK-ovoj optužnici, dakle, protiv bivšeg gradonačelnika i suradnika u predmetu, rekla je Rinčić.
“Nećemo biti pasivni promatrač kao što je to do sada često bio slučaj, nego ćemo aktivno zaštititi interese Grada, prije svega one financijske, odnosno prebaciti ih na odgovorne osobe”, rekla je Rinčić.
Analiza predstavlja početnu fazu reforme komunalnog sustava
Uoči rasprave o analizi stanja u komunalnim društvima, vijećnik Nebojša Zelič (Možemo!) zatražio je od gradonačelnice da se zbog kašnjenja u dostavi materijala, točka povuče s dnevnog reda, a rasprava odgodi za iduću sjednicu. Gradonačelnica Iva Rinčić odbila je prijedlog, obrazloživši da nema prostora za odgodu početka rasprave o ovoj temi.
Na sjednici je potom predstavljena studija „Analiza poslovnih podataka komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Rijeke“, dokument koji donosi sveobuhvatan pregled stanja komunalnog sustava te smjernice njegova razvoja do 2030. godine. Studiju je, na narudžbu Grada Rijeke, izradilo Sveučilište u Rijeci – Centar za podršku pametnim i održivim gradovima. Autori su dr. sc. Damir Juričić, dr. sc. Saša Drezgić i mr. sc. Damir Medved.
Ključne nalaze i preporuke vijećnicima je predstavio dr. sc. Damir Juričić. Naglasio je da komunalne usluge nisu tržišni proizvodi te da je financijska održivost preduvjet stabilne i kontinuirane isporuke javnih usluga, uz istodobnu socijalnu priuštivost i transparentnost troškova.
Analiza pokazuje da sustav i dalje osigurava javne usluge, ali da troškovi poslovanja kontinuirano rastu te da je sustav sve izloženiji rizicima. Poseban naglasak stavljen je na dugoročno planiranje investicija kroz ukupni životni vijek infrastrukture te na profesionalizaciju upravljanja rizicima i horizontalnih funkcija poput informacijske tehnologije, upravljanja imovinom, voznim parkovima i komunikacijom s građanima.
Istaknuto je i da je riječki komunalni sustav fragmentiran, budući da se odluke i aktivnosti odvijaju odvojeno unutar pojedinih društava, što povećava operativne troškove i rizike. Zaključeno je kako je nužno razvijati sustav kao međusobno povezan ekosustav s koordiniranim horizontalnim funkcijama. Naglašeno je da najveći rizik nije promjena, nego odgađanje reformi te da je politička podrška ključna za uspješnu modernizaciju sustava.
Gradonačelnica Iva Rinčić navela je da je željela analizu predstaviti nakon sto dana mandata, no da je postupak javne nabave trajao četiri mjeseca. Istaknula je da je analiza izrađena od strane riječkog Sveučilišta te da je njezina cijena iznosila 26.000 eura, usporedivši to s analizama iz 2014. godine koje su koštale oko milijun kuna, a nisu bile javno objavljene.
Naglasila je da sadašnji sustav, sastavljen od sedam gradskih trgovačkih društava, nije dovoljno integriran te da su vertikalna i horizontalna koordinacija nedostatne. Kao jedini integrirajući čimbenik navela je gradonačelnika ili gradonačelnicu kroz imenovanja uprava i nadzornih odbora. Upozorila je i da sustav često reagira reaktivno, dok je financijska održivost osjetljiva na vanjske šokove poput rasta cijena energenata i promjena na tržištu rada. Kao ključne izazove navela je organizacijsku koordinaciju i integraciju.
Rasprava o podacima i promjenama
Vijećnica Ivana Prica Matijaš (Socijaldemokratska partija Hrvatske) replicirala je kako je Grad Rijeka među prvima u Hrvatskoj uveo objedinjenu naplatu i smjernice za komunalni sustav, uz mjesečne koordinacije direktora i Zavod za informatičku djelatnost koji je integrirao informacijske sustave, no da je takva praksa napuštena. Predložila je ponovno osnivanje Zavoda. Hana Paleka (Možemo!) upozorila je na kasnu dostavu materijala i metodološke nedostatke analize, uključujući neprecizne izvore podataka i nedostatak validacije s komunalnim društvima. Istaknula je i da je tema radnika nedovoljno obrađena.
Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda pojasnio je da je cjelovita analiza završena u veljači te da je ranija, sažeta verzija bila dovoljna za donošenje odluka o novim cijenama usluge Čistoće.
Irena Bolf (SDP) kritizirala je metodologiju izrade analize i nedostatak komunikacije s komunalnim društvima te ukazala na netočne podatke u pojedinim tablicama i predložila sastanak s direktorima komunalnih društava radi provjere i korekcije podataka. Stefan Mataja Mafrici (Klub nezavisnih vijećnika) pozvao je na konstruktivnost i usmjerenost na buduće korake umjesto na retrospektivne rasprave. Marin Račić (Centar) istaknuo je stručnost autora sa Sveučilišta, naglasivši da analiza nije „amaterski rad“, dok je Sanjin Matijević (Alternativa) govorio o kontinuitetu odgovornosti SDP-a i bivšeg gradonačelnika Marka Filipovića za stanje u sustavu.
Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda podsjetio je na analize iz 2015. godine, vrijedne 135 tisuća kuna, koje nikada nisu objavljene, najavivši njihovu objavu. Ana Trošelj (PGS) poručila je da Gradsko vijeće treba biti mjesto argumentirane rasprave, a ne PR-a. Vivoda je naveo da se o analizi može raspravljati i na idućim sjednicama, po potrebi i dulje razdoblje.
Dr. sc. Damir Juričić pojasnio je da je analiza izrađena u roku od dva mjeseca te da su podaci obrađivani bez razgovora s upravama radi neovisnosti, dok je detaljna operacionalizacija predviđena u sljedećoj fazi.
Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je da je reforma komunalnog sustava nužna te da je cilj uspostaviti učinkovit, transparentan i održiv sustav uz smanjenje političkog utjecaja u operativnom upravljanju. Josip Ostrogović (HDZ) ocijenio je da analiza predstavlja temelj za dugoročnu viziju razvoja te pozvao na konsenzus u donošenju budućih odluka. Ivana Prica Matijaš (SDP) upozorila je da netočne brojke nisu zanemarive, ali se složila s potrebom unaprjeđenja sustava.
Marin Račić (Centar) istaknuo je da analiza potvrđuje potrebu za reformom kako bi se izbjeglo upravljanje krizom u budućnosti. Nebojša Zelič (Možemo!) ponovio je prijedlog održavanja tematske sjednice te pojasnio da se primjedba o kašnjenju odnosila na ranije najavljenu dubinsku analizu Čistoće. Petra Mandić (Most) ocijenila je da sustav ima višak procesa, a ne manjak radnika, te podržala provedbu reformi.
Cilj stabilan sustav i kvalitetna javna usluga po pravednoj cijeni
Zaključno je gradonačelnica Iva Rinčić istaknula kako analiza predstavlja početnu fazu sveobuhvatne reforme komunalnog sustava te da je riječ o dugoročnom procesu koji nadilazi jedan mandat.
Najavila je detaljnije operativne analize pojedinih društava, s ciljem organizacijske integracije, smanjenja dupliciranja potpornih funkcija, digitalizacije procesa, jačanja prijenosa znanja i edukacije zaposlenika, uz kontinuirani dijalog sa sindikatima. Naglasila je da je cilj izgraditi funkcionalan, stabilan i transparentan komunalni sustav koji će građanima pružiti kvalitetnu javnu uslugu po pravednoj cijeni.
„Reforma komunalnog sustava za nas je nužnost, a ne opcija. Građani izražavaju nezadovoljstvo kvalitetom pojedinih javnih usluga i naša je obveza taj sustav unaprijediti. Uloga gradonačelnice nije rješavanje pojedinačnih operativnih problema, poput rasvjete, odvoza otpada ili autobusnih linija, već postavljanje učinkovitog i održivog sustava. Očekujem stručnu i profesionalnu podršku u tom procesu, uz smanjenje političkog utjecaja u operativnom upravljanju komunalnim društvima, sukladno dobrim praksama i OECD smjernicama. I to je ono zašto smo danas tu i to je ono što želimo isporučiti“, poručila je gradonačelnica Iva Rinčić.
Polugodišnje izvješće gradonačelnice: predstavljene aktivnosti, izvješće nije prihvaćeno
Gradonačelnica Iva Rinčić predstavila je polugodišnje izvješće o radu gradske uprave koje daje pregled najvažnijih aktivnosti, odluka i projekata provedenih u proteklih šest mjeseci. Izvješće obuhvaća ključne programe i politike te pokazuje smjer djelovanja Grada Rijeke u drugom dijelu prošle godine.
Gradonačelnica je naglasila da su prioriteti povećanje kvalitete života građana, daljnji gospodarski razvoj, jačanje socijalne uključenosti te održivo upravljanje prostorom i resursima. Među ključnim odlukama istaknuto je smanjenje stope poreza na dohodak, čime je ostvareno konkretno porezno rasterećenje.
U području komunalnog sustava i trgovačkih društava provedena je sveobuhvatna analiza poslovanja s ciljem učinkovitijeg i održivijeg upravljanja gradskim resursima. Važan iskorak u prostornom planiranju predstavlja osnivanje Zavoda za prostorno uređenje, dok su u tijeku prometne studije središnjeg područja grada i idejna rješenja za nove gradske garaže.
Gradonačelnica je također predstavila projekte obrazovne infrastrukture, uključujući novu Osnovnu školu Fran Franković i rekonstrukciju Osnovne škole Zamet, te mjere podrške ranjivim skupinama – besplatni javni prijevoz za umirovljenike i starije nezaposlene osobe. Poseban fokus stavljen je na mlade, uz udvostručenje gradskih stipendija i poticanje izvrsnosti i kreativnosti.
Tijekom izvještajnog razdoblja nastavljena je suradnja s Vladom Republike Hrvatske, državnim institucijama i međunarodnim partnerima, uključujući razmjenu iskustava s Prijateljskim gradom Ljubljanom, koja je potaknula i proces osnivanja Zavoda. Gradonačelnica je istaknula i porast interesa građana za sudjelovanje u procesima odlučivanja, što pokazuje povjerenje u Grad kao partnera.
Rasprava o polugodišnjem izvješću bila je burna i podijeljena.
Leonardo Matković (Klub nezavisnih vijećnika) kritizirao je nedostatak prisutnosti izvršne vlasti na Odboru za proračun i financije, dok Ivana Prica Matijaš (SDP) iz Odbora za ravnopravnost spolova istaknula neravnopravnost pri imenovanjima u komunalnim društvima i najavila javno izvještavanje o tim imenovanjima. Također je istaknula da se nitko iz izvršne vlasti nije pojavio pred Odborom. Srđan Srdoč (IDS) iz Odbora za sport izvještaj je prihvatio, zahvaljujući prisutnosti dogradonačelnika Vedrana Vivode, koji je detaljno naveo sportske projekte i planove.
Prica Matijaš kritizirala je porezno rasterećenje, smanjenje sredstava za kulturu, kašnjenje statuta Zavoda te rodbinska i stranačka imenovanja. Nebojša Zelić (Možemo!) istaknuo je ideološki karakter gradskih odluka i nazvao ih “palanačkim menefregizmom”, simbolom provincijske ravnodušnosti prema širem društvenom interesu, dok je Ana Trošelj (PGS) dodala zamjerku za nedovoljnu suradnju sa Županijom, što otežava realizaciju zajedničkih projekata.
Josip Ostrogović (HDZ) ocijenio je da izvješće prikazuje aktivnosti, ali ne i dovoljno jasne rezultate za građane. Zamjenici gradonačelnice, Vedran Vivoda i Aleksandar-Saša Milaković, branili su rad vlasti, naglašavajući napredak u školama, sportu, komunalnim sustavima i socijalnim projektima, uz napomenu da šest mjeseci nije dovoljno za realizaciju većih investicija.
Gradonačelnica je podsjetila da je grad preuzet u stanju koje zahtijeva ozbiljnu konsolidaciju te da problemi u komunalnom sustavu, infrastrukturnim projektima i vrtićkim kapacitetima nisu nastali u proteklih šest mjeseci, već su rezultat dugogodišnjeg modela upravljanja. Osvrnula se i na kašnjenja u projektima poput Rujevice i Senjskog pristaništa, naglasivši da je dio problema nastao zbog nezakonitih postupaka prethodnih uprava i nedostatne suradnje s državnim i županijskim tijelima.
Polugodišnje izvješće gradonačelnice nije prihvaćeno, s 13 glasova za, 8 protiv i 9 suzdržanih.
Jednoglasna potpora Statutu Zavoda za prostorno uređenje
U nastavku sjednice Gradsko vijeće jednoglasno je donijelo Odluku o davanju prethodne suglasnosti na Statut javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Grada Rijeke.
Predsjednik Upravnog vijeća Leo Modrčin zahvalio je na podršci osnivanju Zavoda te istaknuo važnost stručnog i dugoročnog planiranja razvoja grada. Privremena ravnateljica Imna Grabovac izvijestila je o proceduri osnivanja ustanove: Zavod je osnovan odlukom Gradskog vijeća 30. listopada prošle godine, nakon čega je ishođena suglasnost nadležnog ministarstva te je ustanova 27. siječnja 2026. upisana u Sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci. Konstituirajuća sjednica Upravnog vijeća održana je 19. veljače, a za predsjednika je izabran Leo Modrčin. Sljedeći korak je donošenje Statuta, potom raspisivanje javnog natječaja za ravnatelja te donošenje ostalih općih akata.
Gradonačelnica Rinčić je predstavila članove Upravnog vijeća: Lea Modrčina, Nenada Kocijana, Goranu Stipeč Brlić i Lilian Stošić, dok je jedno mjesto predviđeno za predstavnika zaposlenika. Istaknula je kako je riječ o predstavnicima arhitektonske, urbanističke, konzervatorske i akademske struke koji mogu doprinijeti kvalitetnom radu Zavoda.
Savjet mladih, mreža vrtića, financiranje sporta i naknade predstavnicima manjina
Gradsko vijeće Grada Rijeke prihvatilo je Program rada Savjeta mladih Grada Rijeke za 2026. godinu pod nazivom „Za asertivan Savjet mladih!”. Tijekom 2026. godine naglasak će biti stavljen na aktivnije uključivanje mladih u procese donošenja odluka, unaprjeđenje informiranja, jačanje suradnje s gradskim tijelima i organizacijama mladih te povezivanje s drugim savjetima mladih u Hrvatskoj, izvijestio je predsjednik Savjeta Karlo Anić. Za provedbu planiranih aktivnosti u proračunu Grada Rijeke osigurano je ukupno 35.000 eura.
Gradsko vijeće donijelo je i Odluku o davanju naknadne suglasnosti na Detaljni plan raspodjele financijskih sredstava unutar Programa javnih potreba u sportu Grada Rijeke za 2026. godinu, koji je 5. veljače 2026. usvojila Skupština Zajednice sportskih udruga grada Rijeke „Riječki sportski savez“.
Detaljnim planom za 2026. godinu raspoređuje se ukupno 3.569.000 eura za provedbu programa javnih potreba u sportu. Sredstva su namijenjena za treninge i natjecanja sportaša, stručni rad, nagrađivanje sportaša, programe za djecu i mlade, rekreaciju, funkcioniranje sustava sporta, međunarodna natjecanja te sport osoba s invaliditetom.
Vijećnici su usvojili i Izmjene Plana mreže dječjih vrtića na području grada Rijeke. Izmjenama se usklađuje adresa područnog objekta Fiume u sastavu Dječjeg vrtića Rijeka, na način da se umjesto dosadašnje oznake „Becićeva ulica bb“ upisuje nova adresa Becićeva 10. Također, iz sastava Dječjeg vrtića Žirafa briše se Područni vrtić „Žirafica“ na adresi Ulica 1. Maja 10, budući da je taj objekt prestao s radom. Ove Izmjene stupaju na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama Grada Rijeke“.
Gradsko vijeće donijelo je i Odluku kojom se odbija ponuda za korištenje prava prvokupa nekretnine sa svojstvom kulturnog dobra na adresi Tizianova 9. Riječ je o peterosobnom stanu ponuđenom po cijeni od 420.000,00 eura, a Grad Rijeka nije iskoristio svoje pravo prvokupa.
Usvojena je i Odluka o izmjeni Odluke o određivanju naknade troškova i nagrade za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina Grada Rijeke. Izmjenom se članak 4. usklađuje s aktualnim brojem članova Vijeća talijanske nacionalne manjine, koje sada broji 13 članova, čime se razmjerno smanjuje pripadajući iznos sredstava. Istodobno se, sukladno preporuci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, utvrđuju mjesečni neto iznosi nagrada po pojedinom vijeću nacionalne manjine.
Za predstavnike nacionalnih manjina i nadalje ostaje pravo na mjesečnu nagradu za rad u iznosu od 30,00 eura neto, a za provedbu ove Odluke u 2026. godini nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Proračunu Grada Rijeke.
Razriješen Alen Ružić, nova vijećnica Katarina Matak Radoš
Na početku sjednice predsjednik Gradskog vijeća Robert Kurelić izvijestio je da je vijećnik Alen Ružić svoj mandat stavio u mirovanje iz osobnih razloga. Zamijenila ga je Katarina Matak Radoš, s iste izborne liste Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske socijalno-liberalne stranke, Hrvatske demokršćanske stranke i Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, koja je na početku sjednice položila prisegu.
Gradsko vijeće odlučivalo je i o promjenama u sastavu četiriju odbora.
U Odboru za izbor, imenovanje i razrješenje razriješen je Predrag Miletić, a umjesto njega izabran je Danko Švorinić. U Odbor za nacionalne manjine izabrani su Predrag Miletić za predsjednika, Laura Marchig za potpredsjednicu te Enea Dessardo, Tanja Savić, Aleksandra Lovrić, Lena Marku i Sanda Trenevska Hreljac za članove. U Odboru za proračun i financije razriješen je Jerko Starčević, a za članicu je izabrana Jelena Stanković Madžarac. U Odboru za gospodarstvo i razvoj većinom glasova razriješen je predsjednik Andro Amančić, za novog predsjednika izabran je Damir Mikuličić, a za člana Jerko Starčević.
