Nakon siječanjske depresije koja nije znanstveno dokazana, ali neki ljudi mogu imati sniženo raspoloženje nakon božićno-novogodišnjih blagdana, sve više se govori i o tzv. kolovoškoj tuzi to jest o tuzi nakon godišnjeg odmora. O čemu je zapravo riječ?
Kolovoz je posljednji mjesec ljeta, i mnogima već u tom mjesecu završavaju godišnji odmori. Nakon dana odmora i uživancije na plaži, ili možda nekog lijepog putovanja, mnogi se već u tom periodu vraćaju u kolotečinu i obveze ili se počinje misliti na to. Oni koji imaju djecu ozbiljnije počinju s pripremom za novu školsku godinu, ili za posao.
Zapravo je riječ o uobičajenom fenomenu za ovaj period, a osjećaj je sličan onome koji neki mogu osjetiti (ili osjećaju) obično nedjeljom, pred sam početak radnog tjedna. No, ne doživljava ovu tugu svatko isto. Tuga se može javiti zbog krivnje jer se misli da ljeto nije bilo u potpunosti iskorišteno, a kod drugih taj osjećaj je prisutan jer su se pak previše dobro zabavljali i sada dolazi period kada se moraju malo uozbiljiti.
Čak 10 posto s takvim simptomima?
– U SAD -u čak 10 posto ljudi dobije simptome depresije već i s početkom ljeta. Zašto sezonske promjene uzrokuju depresiju? Stručnjaci nisu sigurni, ali dulji dani odnosno sve veća toplina i vlaga mogu igrati ulogu. Specifični simptomi ljetne depresije često uključuju gubitak apetita, probleme sa spavanjem, gubitak težine i tjeskobu.
Kao razlozi za ovu vrstu tuge navodi se u naglom prijelaz iz opuštenog, ugodnog razdoblja bez obaveza natrag u stresan radni ili školski život može biti težak za mnoge ljude. Nadalje, Ljudi često imaju visoka očekivanja od odmora, zamišljajući ga kao savršeno vrijeme za opuštanje i regeneraciju. Kada se realnost ne poklopi s tim idealima, povratak u stvarnost može biti emocionalno težak. Tu je i prekid s rutinom. Naime, odmor može poremetiti svakodnevne rutine, poput spavanja, tjelovježbe ili prehrane, što čini povratak uobičajenim navikama izazovnijim. Kolovoz označava kraj ljeta, a to može emocionalno utjecati na ljude jer završava razdoblje dužih dana, toplog vremena i opuštanja, što može izazvati osjećaj gubitka.
Postoji li lijek za to?
Stručnjaci savjetuju da nije dobro odmah s odmora skočiti u mnogobrojne obaveze, to jest baciti se na posao. Bilo bi odlično doći najmanje dva dana prije početka posla – kako bi se adekvatno pripremili na novi ritam.
Ovo su savjeti:
Pokušajte ne vraćati se direktno u puni tempo posla odmah nakon povratka. Ako je moguće, uzmite nekoliko dana slobodnog da se postupno prilagodite obavezama. Organiziranje malih aktivnosti koje vas vesele, poput večera s prijateljima ili vikend putovanja, može pomoći da imate nešto čemu ćete se veseliti i nakon odmora. Umjesto da se usmjeravate na ono što ste izgubili (odmor), pokušajte se fokusirati na prednosti povratka, poput ponovnog viđenja kolega, stabilne rutine ili novih projekata.
Zapravo česta pojava?
Vježbanje može pomoći u borbi protiv lošeg raspoloženja, jer oslobađa endorfine, hormone sreće, i poboljšava energiju. Treba osigurati dovoljno sna, jedite uravnoteženo i održavajte redovite aktivnosti kako biste se lakše vratili u svakodnevnu rutinu. Umjesto da se preopteretite poslom odmah po povratku, podijelite zadatke na manje korake i postavite si realne ciljeve. Ako osjećate da vas post-praznična depresija jako pogađa, korisno je razgovarati s prijateljima, obitelji ili stručnjakom kako biste dobili podršku.
Tuga nakon ljetnog godišnjeg odmora dakle česta pojava, ali s pravim pristupom može se ublažiti. Povratak u rutinu nakon odmora nije uvijek lagan, ali male promjene u načinu razmišljanja i postupanju mogu pomoći da prijelaz bude manje stresan i emocionalno izazovan.
Depresija nakon godišnjeg odmora obično nije ozbiljna kao klinička depresija, ali može imati značajan utjecaj na emocionalno stanje i kvalitetu života osobe. Iako u većini slučajeva nije dugotrajna, važno je obratiti pažnju na njene simptome jer se, ako se ne prepozna i ne tretira na vrijeme, može pogoršati i preliti u ozbiljnije mentalne poremećaje.
Drugim riječima, može se razviti klinička depresija, a ona povlači ozbiljne probleme, kao što su – problemi u osobnim i profesionalnim odnosima, povećani rizik od razvoja kronične depresije, a to su i fizičke manifestacije primjerice dugotrajni stres i depresija mogu izazvati probleme poput glavobolja, probavnih tegoba, iscrpljenosti ili drugih fizičkih simptoma.
