Bolesti štitne žlijezde su sve učestalije, a procjenjuje se da čak dvije milijarde ljudi na svijetu boluje od nekog njezinog poremećaja. Hormoni koji su presudni za rad štitnjače su trijodtironin (T3) i tiroksin (T4), i isti igraju ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, rastu i razvoju tijela, kao i u održavanju normalne funkcije mnogih organa.
Ako je razina ovih hormona niska – radi se o hipotireozi i osoba ima simptome poput umora, debljanja, suhe kože, osjet hladnoće i depresije. No, ako je razina hormona visoka, tada se radi od hipertireozi i radi se o simptomima kao što su gubitak gubitak težine, ubrzan rad srca, nervoza i tremor. Najčešće bolesti štitnjače su autoimune – poput Hashimotovog tireoiditisa, slijedi Gravesova bolest (Basedowljeva bolest) a radi se o poremećaju povećane štitnjače (guša, struma). Zatim više od 50 posto osoba iznad 50 godina ima čvor na ovoj žlijezdi koji se vidi na ultrazvuku. Žene imaju veći rizik od poremećaja štitnjače, posebno tijekom trudnoće i menopauze, nego muškarci, ukazuju stručnjaci Poliklinike Analiza Silvana Mišković, dr med. i Marin Bosotina, mag pharm.
Na što treba obratiti pozornost?
Treba obratiti pozornost na rapidno povećanje ili smanjenje tjelesne težine, neopravdan umor ili opću slabost. Od simptoma su još tu: promjene raspoloženja, uključujući anksioznost ili depresija, poteškoće s koncentracijom ili pamćenjem, promjene u apetitu (poput povećanog ili smanjenog apetita), ali i na probleme s probavom poput proljeva ili zatvora. Ne treba zanemariti promjene u menstrualnom ciklusu ili neplodnost, neregularan ili ubrzan rad srca, osjećaj hladnoće ili povećana osjetljivost na hladnoću, oticanje vrata ili pojava gušavosti. Za dijagnostiku je dovoljno laboratorijska analiza krvi, a kasnije po potrebi radi se ultrazvuk.
Zašto obolijevamo od te bolesti?
U nekih osoba genetska predispozicija odigrat će važnu ulogu hoće li na kraju osoba oboljeti ili ne, zatim nedostatak joda, pretjeran stres, hormonalne promjene koje su povezane s trudnoćom, menopauzom ili pubertetom. Izloženost toksinima, ali i vremenski uvjeti ponekad mogu potaknuti blage promjene u ove žlijezde. Nadalje, napredak u tehnologiji genetskog sekvenciranja u novije vrijeme omogućava sve detaljnije analize genetskog materijala, što otvara nove mogućnosti za razumijevanje i liječenje, a omogućuje da i ako sumnjamo u moguće oboljenje, poradimo na prevenciji.
Što je bitno za pravilan rad štitnjače?
Važna je kvalitetna prehrana, reduciranje stresa, unos vitamina D, joda, selena i vitamina B12. Jod je ključni nutrijent za proizvodnju hormona štitnjače, dok selen pomaže u zaštiti ove žlijezde od oštećenja. Cink je važan za sintezu njezinog hormona, dok vitamin D igra ulogu u regulaciji imunološkog sustava. Vitamin B12 je općenito važan za opće zdravlje i funkcioniranje štitnjače.
-Stoga je važna prevencija. Naime, prema Američkoj udruzi za štitnjaču (American Thyroid Association – ATA), čak 60 posto oboljelih od bolesti štitnjače možda i nije svjesno da ima problem. U kontekstu prevencije preporučuju da se TSH testovi (mjerenje hormona stimulirajućeg štitnjaču) uvedu kao redovna procedura kod rizičnih grupa, posebno kod žena starijih od 35 godina i onih s porodičnom poviješću bolesti. Za pacijente s hipotireozom, stručnjaci preporučuju levotiroksin, sintetički oblik hormona štitnjače T4, kao standardnu terapiju. Prema mišljenju vodećih endokrinologa, prilagođavanje doze ovog lijeka može značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih i ublažiti simptome kao što su umor, usporeni metabolizam i depresija, ističu iz Poliklinike Analiza.
Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i mnogi međunarodni endokrinolozi ističu da liječenje mora biti individualizirano, jer ne odgovara svaka terapija svim pacijentima. Redovno praćenje nivoa hormona u krvi ključ je za uspješno liječenje i izbjegavanje nuspojava. U ovom kontekstu treba istaknuti zabrinjavajuće povećanje broja dijagnosticiranih slučajeva karcinoma štitnjače u mnogim dijelovima svijeta, posebno u razvijenim zemljama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), broj slučajeva karcinoma štitnjače je u stalnom porastu, iako većina tih tumora nije agresivna.
Što je s Hrvatskom?
Kada je riječ o Hrvatskoj, prema procjenama, oko 10 posto populacije boluje od nekog oblika bolesti štitnjače, bilo da je riječ o hipotireozi, hipertireozi ili drugim poremećajima. Učestalost hipotireoze je značajna, posebno među ženama starijim od 60 godina, ali i među mlađim ženama, gdje se bolest često otkriva u kontekstu trudnoće ili hormonalnih promjena. Hrvatska je, kao i mnoge druge zemlje na Balkanu, povijesno bila područje s povećanim rizikom od bolesti uzrokovanih nedostatkom joda, poput gušavosti (uvećana štitnjača). No s nacionalnim programom jodiranja soli, koji je uveden 1953. godine, značajno se smanjio broj slučajeva gušavost kao i ostalih bolesti povezanih s manjkom joda.
Redovno praćenje zdravlja, uravnotežena ishrana, smanjenje izlaganja toksinima i stresu te preventivni pregledi mogu značajno doprinijeti očuvanju zdravlja ove važne žlijezde. Bitno je da s već prvim simptomima povezanim sa štitnjačom, osoba zatraži pomoć liječnika, savjet je stručnog tima Poliklinike Analiza.
