Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju ove godine poraslo 1,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku, a premijer Andrej Plenković istaknuo je da Hrvatska i dalje raste brže od prosjeka Europske unije i eurozone.
„Unatoč izmijenjenim globalnim okolnostima, hrvatsko gospodarstvo raslo je u drugom tromjesečju 1,7 posto. Premda se radi o donekle usporenom rastu, sve glavne sastavnice BDP-a bilježile su pozitivan rezultat“, istaknuo je premijer.
Prosjek rasta Europske unije iznosi 1,2 posto, dok eurozona bilježi rast od 0,9 posto. Hrvatska tako rast BDP-a bilježi 22. kvartal zaredom, a među glavnim pokretačima rasta izdvojeni su izvoz roba i usluga te državna potrošnja.
Plenković je govorio i o rastu mirovina i plaća. Od 1. srpnja 2026. mirovine rastu 5,40 posto, odnosno 15,64 eura, čime će prosječna sveukupna mirovina iznositi 768 eura, odnosno 784 eura s trajnim godišnjim dodatkom. „Time se približavamo zadanom cilju Vlade da sveukupna prosječna mirovina do sredine 2028. dosegne oko 800 eura“, kazao je premijer.
Prosječna neto plaća u lipnju iznosila je 1.555 eura, što je 7,7 posto više nego godinu ranije, dok je medijalna plaća dosegnula 1.345 eura. U srpnju je bilo 1,77 milijuna zaposlenih.
Govoreći o ilegalnom otpadu u Gospiću, Plenković je poručio da Vlada problem rješava sustavno.
„Problem otpada u Gospiću je ozbiljan i njega se na ozbiljan i sustavan način i rješava. Smatramo da on ne bi trebao biti predmet politikanstva“, poručio je.
Za uklanjanje 4.500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima pristigle su dvije ponude, dok su za uklanjanje oko 650 tona otpada iz vreća također zaprimljene dvije ponude. Stručno povjerenstvo Fonda za zaštitu okoliša započelo je njihovu evaluaciju, a sanacija bi trebala početi u najkraćem mogućem roku.
„Cilj je, ne parcijalno, nego trajno i sigurno riješiti problem“, poručio je predsjednik Vlade.
Plenković je najavio i izmjene Kaznenog zakona kojima bi se strože kažnjavala kaznena djela protiv okoliša. Prijedlog izmjena očekuje se na sjednici Vlade 10. rujna.
Premijer se osvrnuo i na obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
„Ponovili smo kako osuđujemo svaki zločin, progon i ubojstvo te svaki totalitarni režim – i nacistički i fašistički i komunistički“, kazao je predsjednik Vlade.
Govoreći o nestalima iz Domovinskog rata, podsjetio je da Hrvatska i dalje traga za 1.725 osoba.
„Naša je obaveza prema nestalima i njihovim obiteljima da se pronađu i identificiraju posmrtni ostaci svih onih koje vodimo nestalima u Domovinskom ratu“, poručio je.
