Nakon završetka 8. sastanka na vrhu Europske političke zajednice u Erevanu, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na ključne teme i poruke skupa, naglasivši važnost jačanja europske suradnje u vremenu pojačanih globalnih izazova.
Fokus na sigurnost, energiju i migracije
Plenković je istaknuo kako su čelnici europskih zemalja raspravljali o širokom spektru tema – od ekonomije i energetike do sigurnosti i migracija. Poseban naglasak stavljen je na koordinaciju politika u kontekstu aktualnih kriza, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu i eskalaciju sukoba na Bliskom istoku.
Tijekom boravka u armenskoj prijestolnici, hrvatski premijer održao je i bilateralni sastanak s armenskim kolegom Nikolom Pašinjanom. Tom je prilikom izraženo uvjerenje da će potpisivanje Zajedničke deklaracije dodatno unaprijediti odnose između Hrvatske i Armenije.
Zelena tranzicija i infrastrukturno povezivanje
Na marginama summita, Plenković je zajedno s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom supredsjedao okruglim stolom posvećenim povezivosti i ekonomskoj sigurnosti. Rasprava je bila usmjerena na razvoj infrastrukture, energetsku stabilnost i izazove zelene tranzicije.
Uz to, pokrenuta je inicijativa za jačanje borbe protiv trgovine drogama i krijumčarenja, koju su predložile Francuska i Italija. Usvojene su i zajedničke izjave o suzbijanju nezakonitih migracija i jačanju europske suradnje u tom području.
Armenija između Istoka i Zapada
Govoreći o europskim ambicijama Armenije, Plenković je podsjetio da ta zemlja trenutačno sudjeluje u Euroazijskoj ekonomskoj uniji, što ograničava mogućnost punopravnog članstva u Europskoj uniji. Ipak, naglasio je kako Erevan pokazuje interes za približavanje europskim standardima.
Hormuški tjesnac i globalna energetska sigurnost
Plenković se osvrnuo i na situaciju u Hormuškom tjesnacu, istaknuvši inicijativu međunarodne zajednice za osiguravanje sigurnog prolaska tankera. U kontekstu prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa naglasio je važnost stabilnih i prihvatljivih troškova osiguranja brodova.
„Ako je cijena osiguranja velika, rizici postoje, malo je onih koji će se upustiti u transport nafte i drugih vrijednih sirovina koje trebaju izaći iz zaljeva prema, mahom, azijskim destinacijama“, ustvrdio je Plenković.
U razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, Plenković je istaknuo kako Savez ostaje ključan za očuvanje sigurnosti, unatoč povremenim političkim napetostima.
Premijer se osvrnuo i na cijene goriva, podsjetivši da je jutros održana telefonska sjednica Vlade. Smatra dobrim da padaju cijene dizela, plavog dizela, kao i ukapljenog naftnog plina za spremnike i boce. Dodao je i da je Vlada smanjila trošarine na Eurosuper.
“Ako Vlada reagira, cijene derivata su niže, a to je preduvjet kako bismo ušli u turističku sezonu sa što povoljnijih pozicija”, ustvrdio je Plenković, rekavši da je to važna poruka cijelom gospodarstvu te da su, zahvaljujući reakcijama Vlade, cijene struje i plina ostale gotovo na istoj razini.
Zaključno, premijer je poručio kako hrvatski proračun zasad može podnijeti eventualne nove krize, uključujući moguće pogoršanje situacije na Bliskom istoku. Istaknuo je i uspjeh Hrvatske u smanjenju udjela javnog duga u BDP-u.
“Jedino što se događa su inflatorni pritisci na koje sada reagiramo upravo ovakvim intervencijama u cijene energenata, jer energija determinira sve, bez nje nema nikakve prave ekonomske aktivnosti. Mislim da je ovo što je danas Vlada usvojila dobra pretpostavka za smanjivanje daljnjeg rasta cijena”, zaključio je premijer Plenković.
