Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom, obišao je gradilište stambeno‑poslovne zgrade A11 u naselju Podbrežje. Riječ je o jednom od ključnih projekata programa širenja fonda socijalnih i priuštivih stanova u Zagrebu, u okviru kojeg je na različitim lokacijama u izgradnji ili u planu više od tisuću novih stambenih jedinica.
“Radovi napreduju prema planu i očekujemo njihov završetak u prvoj polovici 2027. godine. Tada ćemo oko tristo stanova za priuštivi i socijalni najam dodijeliti za oko tisuću naših sugrađana kojima su najpotrebniji. Zagreb se, kao i ostatak Hrvatske te brojni europski gradovi, suočava s ozbiljnim problemom stanovanja, što je prepoznato i na razini Europske unije imenovanjem prvog povjerenika za stanovanje”, rekao je gradonačelnik Tomašević.
Zamjenik gradonačelnika Korlaet istaknuo je kako je nova zgrada u Podbrežju projektirana pragmatično i racionalno, s arhitekturom koja omogućuje brzu izgradnju velikog broja stanova. Zgrada će imati podrum, prizemlje i osam katova sa stanovima u kojima će se smjestiti oko tisuću sugrađana, tri poslovna prostora u prizemlju te podzemnu garažu s 328 parkirnih mjesta. Projekt potpisuje arhitektonski ured SZA, a vrijednost investicije iznosi 42 milijuna eura bez PDV‑a i financira se u potpunosti iz gradskog proračuna.
U Podbrežju je planirana i izgradnja zgrade A2 s približno 150 stanova, dok je prostor između zgrada predviđen za zelene površine i dječja igrališta. U neposrednoj blizini završava se izgradnja vrtića za 200 djece u deset odgojnih skupina, a u planu su i osnovna škola te još jedan vrtić. Stambeni projekti paralelno se razvijaju i na drugim lokacijama u gradu: u Svetoj Klari izrađuju se urbanistički plan uređenja za oko 100 stanova za priuštivi najam, dok se u naselju Borovje priprema izgradnja oko 600 novih stanova.
„Važno je i da u naseljima gdje razvijamo priuštivo stanovanje ne gradimo samo stambene zgrade, nego i svu potrebnu komunalnu, prometnu te društvenu infrastrukturu – vrtiće, škole, parkove i druge sadržaje“, istaknuo je gradonačelnik. Dodao je da se svi projekti planiraju u skladu s načelima energetske učinkovitosti i najvišim suvremenim standardima gradnje te proizvodnje i potrošnje energije, kako bi bili što bliže klimatskoj neutralnosti.
„Na potrebe odgovaramo ne samo gradnjom, nego i politikama. Donijeli smo tri važne odluke vezane uz priuštivost stanovanja”, poručio je zamjenik Korlaet i podsjetio da Grad sudjeluje u radnim skupinama Ministarstva te na europskoj razini, gdje kroz inicijativu Mayors for Housing – mrežu sedamnaest europskih gradova – nastoji utjecati na odluke Europske komisije.
“Prema službenim podacima Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva u Zagrebu ima oko 55.000 praznih stanova, dok podaci HEP‑a i potrošnja vode upućuju da ih može biti i više od 80.000. Krizu stanovanja u Zagrebu i ostatku Hrvatske nećemo moći riješiti ako istodobno ne stavimo u funkciju sve ove prazne stanove koji se ne koriste“, zaključio je gradonačelnik.
