U čak devet bolnica diljem hrvatske uvodi se sustav centralne priprave parenteralnih lijekova, tj. sustava za centralnu pripravu citostatika, antibiotika i bioloških lijekova.
Time će se pridonijeti sigurnosti pacijenata, smanjiti rizik od pogrešnog doziranja te povećati učinkovitost terapije. U projekt je uključeno pet kliničkih bolničkih centara, a to su KBC Zagreb, Sestre milosrdnice, Split, Osijek i Rijeka te opće bolnice u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zadru. U kliničke bolničke centre uvodi se robotski sustav, dok se u opće bolnice uvode automatizirani izolatori.
Riječ je o projektu pod nazivom Centralna priprema svih parenteralnih pripravaka u devet hrvatskih bolnica za čiju provedbu je nadležno Ministarstvo zdravstva, a financira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske komisije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Vrijednost projekta je 12,26 milijuna eura što uključuje nabavu medicinske opreme, prilagodbu prostora i softver. Od toga se 8,27 milijuna eura financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a razlika sredstvima državnog proračuna.
Neke bolnice poput KBC-a Zagreb, KBC-a Osijek, te bolnica u Varaždinu, Šibeniku i Puli već su ranije imale organiziranu centralnu pripremu citostatika koji se koriste u liječenju raka, a ovim projektom se broj bolnica povećava.
Ovaj model rada predstavlja iskorak za hrvatski zdravstveni sustav jer donosi višestruke koristi. Ključno je sigurnost pacijenata jer priprema citostatika u strogo kontroliranim uvjetima značajno smanjuje rizik od pogrešnog doziranja i kontaminacije pripravaka, čime se povećava učinkovitost terapije i sigurnost pacijenata.
Osim višestruke koristi za pacijente, takav način priprave štiti i zdravstvene djelatnike jer su do sada ljekarnici i farmaceutski tehničari u bolničkim ljekarnama, te u nekim bolnicama medicinske sestre na bolničkim odjelima bile izložene štetnim supstancama prilikom pripreme citostatika.
Također, omogućit će se veća preciznost terapije jer će digitalizacija procesa i upotreba specijalizirane opreme omogućiti preciznije doziranje lijekova prema individualnim potrebama pacijenata. To je osobito važno u onkologiji gdje i najmanja odstupanja u dozi mogu utjecati na učinkovitost liječenja i nuspojave.
Dosadašnja iskustva u centralnoj pripremi lijeka u više hrvatskih bolnica pokazala su i da dolazi do ušteda koje su se, ovisno o godini i farmakoepidemiološkim parametrima, kretale u rasponu od 5 do 12 posto na godišnjoj razini.
FOTO: Ministarstvo zdravstva
