Kraljica hrvatskog turizma, biser Jadrana, stara dama – samo su neki od nadimaka kojima se, potpuno zasluženo, časti Opatija. Grad je to smješten na samom sjeveru Kvarnerskog zaljeva, na idealnoj poziciji između Jadranskog mora i planine Učke, prekrasne arhitekture i zadivljujućeg hortikulturnog uređenja. Možda upravo zato građane ali i cjelokupnu javnost posebno pogađa „betonizacija“ Opatije, tema o kojoj se posljednjih godina, pa čak i desetljeća, puno raspravlja, a koja s odmakom vremena ne postaje ništa manje aktualna.
Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin borbu protiv devastacije vrijednog prostora stavio je među prioritete svog mandata, tijekom kojeg su napravljeni značajni pomaci kako bi se onemogućila daljnja „betonizacija“ i kako bi prostorno planiranje konačno dobilo zaštitne elemente. Međutim, put do „ozdravljenja“ opatijskog prostora je dug, jer duga je i povijest njegovog narušavanja, koja je započela još pred dvadesetak godina.
– Najozbiljniji poremećaji u prostoru izazvani su Prostornim planom koji je stupio na snagu 2001. godine, a zbog kojih je Grad Opatija u travnju 2003. godine uputio kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske – DORH-u protiv izrađivača plana. Tada je napravljen kaos jer su postojale tri tekstualne verzije plana: jednu o kojoj su raspravljali gradski vijećnici, jednu za Primorsko-goransku županiju i jednu objavljenu u Službenim novinama. Povrh toga, u grafičkom djelu plana dodano je 285 hektara građevinskog zemljišta više nego što je bilo navedeno u tekstualnom djelu tog istog plana. Na koncu, iz službenog teksta izostavljen je dio članaka koji je štitio prostor i time su uvedeni gotovo svi elementi koji vode ka preizgrađenosti koja se dvadeset godina kasnije sve više vidi u prostoru.
Posljedice ovih manipulacija na svojoj su koži najviše osjetili brojni Opatijci čija su zemljišta, kako bi se ispravio taj veliki propust, gotovo „preko noći“ prebačena u negrađevinsku zonu, ali i oni kraj čijih su domova u kratko vrijeme izgrađene brojne zgrade s apartmanima. Naime, tijekom samo dvije godine postojanja tog spornog plana, izdano je stotinjak građevinskih dozvola. A nakon njihovog izdavanja, provedba – odnosno, izgradnja nekretnina – nije se mogla spriječiti usprkos utvrđenim nepravilnostima. Ipak, unatoč kaznenoj prijavi, do danas nitko zbog toga nije odgovarao.
– Nakon nekoliko izmjena opatijskog Prostornog plana koje su kroz godine uslijedile, novi je Urbanistički plan uređenja samog naselja Opatija na snagu stupio 2009. godine. No, i ovdje je propuštena prilika da se stanje u prostoru uredi. Odnosno – namjerno ili propustom – kod pojedinih građevinskih zahvata ostavljena je neodređena situacija koja je bila otvorena različitim tumačenjima. Primjerice, sukladno planu na najvećem dijelu građevinskog područja bilo je moguće graditi objekte s najviše tri stambene jedinice, no za poslovne prostore nije bilo limita. Međutim, uz povećanje izgrađenosti i smanjenje udaljenosti od susjednih parcela koje su propisali nije se ni uvjetovalo da ti prostori ne smiju biti turistički smještajni poslovni prostori, pa smo dobili apartmane na svakom koraku, navodi Kirigin.
No, priča tu nije završila, jer iako je u tadašnjem UPU Opatija bilo jasno navedeno da poslovne prostore – apartmane nije moguće etažirati, više instance administracije to su ipak dozvoljavale, pa su poslovni prostori postali apartmani, a apartmani se pretvorili u stanove. Veću štetu zaustavila je financijska kriza, da bi se eskalacija izgradnje ponovno nastavila 2018. godine, kada su opet počeli nicati “mastodonti” diljem Opatije. To je potaknulo reakciju tadašnjih vijećnika SDP-a, Akcije mladih, Unije Kvarnera i partnera – koji su činili većinu u Vijeću, ali nisu sudjelovali u izvršnoj vlasti, jer je gradonačelnik pripadao “suprotnoj” opciji. Kako bi se vlast prisilila na akciju, organizirana je peticija koju su potpisale tisuće građana i u Vijeću su pokrenute izmjene UPU-a Opatija i Prostornog plana. Nažalost, budući da je tadašnja vladajuća garnitura odugovlačila s izmjenama, izdane su brojne dozvole i podneseni brojni zahtjevi koji se kasnije nisu mogle poništiti, a prema kojima se i danas grade nove nekretnine.
– Izmjenama koje su na snagu stupile 2021. ispod Nove ceste je dozvoljena samo rekonstrukcija objekata u postojećim gabaritima, smanjene su površine objekata koje je moguće graditi na neizgrađenim građevinskim parcelama te je povećan udio zelenila. No, s obzirom da se na usvajanje interventnih i hitnih izmjena plana čekalo više od godine dana, tu su situaciju iskoristili brojni investitori kako bi predali zahtjeve „in bianco“: na komadu papira, često samo s imenom i prezimenom te brojem zemljišne čestice, bez projektne i ostale prateće dokumentacije, što nažalost zakonodavac smatra prihvatljivim. Postojale su stotine takvih zahtjeva, koji se sada i realiziraju u prostoru, usprkos nastojanjima gradske vlasti da se takva izgradnja zaustavi. Podsjećam, dozvole za gradnju u ingerenciji su županijskih službi, a ne Grada Opatije, koji se u ovoj borbi služi mogućnostima iz nadležnosti komunalnog redarstva,dodao je Kirigin.
Grad Opatija je svaku od tih izgradnji pokušao zaustaviti, no zbog ograničenih ovlasti rijetko je u tome bio uspješan. Zbog toga je gradonačelnik Fernadno Kirigin višekratno apelirao na državne inspekcije i ostale službe da se jače angažiraju u zaustavljanju neželjenih pojava u prostoru, te pozvao Vladu da izmjenama zakonske regulative lokalnoj samoupravi prepusti ovlasti za izdavanje dozvola za gradnju, posao građevinske inspekcije kao i koncesioniranje pomorskog dobra, a sve kako bi aktivnije mogli štititi prostor. S ciljem još bolje zaštite prostora, gradonačelnik Kirigin je predložio, a Gradsko vijeće krajem prošle godine donijelo odluke o pokretanju Izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Opatije i Urbanističkog plana uređenja naselja Opatija, u koje će biti uključene i konzervatorske podloge.
