Sigurni odnosi, podrška odraslih i osjećaj da se imaju kome obratiti temelj su mentalnog zdravlja djece i mladih. Kako takvo okruženje graditi u vrtićima, školama i zajednici, tema je konferencije „Ulaganje u dobrobit i mentalno zdravlje u sustavu odgoja i obrazovanja“, najavljene na konferenciji za novinare. Skup će, u četvrtak, 15. listopada, biti održan u HNK-u Ivana pl. Zajca, a već je prijavljeno oko 300 sudionika.
Konferencija će povezati znanstvene spoznaje i iskustva iz svakodnevnog rada s djecom, otvoriti raspravu o izazovima s kojima se suočavaju učenici, roditelji i stručnjaci te predstaviti programe koji djecu osnažuju od najranije dobi. Zajednička poruka njezinih organizatora jest da se dobrobit djece gradi svakodnevno, uz sudjelovanje cijele zajednice.
Za dijete koje se suočava s teškoćama važan je prvi korak – znati kome se obratiti i imati povjerenja da će ga netko saslušati. Upravo na tome, uz pravodobno prepoznavanje potreba i preventivne programe, Grad Rijeka temelji svoj pristup mentalnom zdravlju, istaknula je Jasna Grgurić Malović, privremena pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku, zdravstvo i branitelje.
„Važno je da djeca i mladi imaju kome se obratiti te da pritom dobiju pomoć, podršku i razumijevanje“, poručila je Grgurić Malović te podsjetila da takvu podršku pruža Centar za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka, koji radi s djecom i mladima suočenima s različitim oblicima nasilja te savjetuje i članove njihovih obitelji. Grad dugogodišnjom suradnjom sa Sveučilišnim savjetovališnim centrom podupire psihološko savjetovanje studenata, dok online savjetovalište Sve je OK omogućuje besplatnu stručnu pomoć djeci i mladima kojima je o svojim problemima lakše progovoriti putem interneta.
Briga o mentalnom zdravlju dio je i Zdravstvenog odgoja i obrazovanja, koji je 2024. počeo kao pilot-projekt, a danas se provodi u svim riječkim osnovnim školama. Pročelnica je pritom naglasila da se različiti oblici podrške trebaju povezivati u sustav koji će pravodobno prepoznati teškoće i odgovoriti na njih.
„Mentalno zdravlje nije samo briga jednog sustava, jedne ustanove ili jedne struke, nego odgovornost svih nas, šire zajednice“, istaknula je, dodajući da je ulaganje u mlade danas ujedno ulaganje u društvo kakvo želimo u budućnosti.
Na tu se odgovornost zajednice nadovezao doc. dr. sc. Darko Roviš iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Naglasio je da podrška djeci počinje mnogo prije pojave problema, kroz odnose i prilike koje im odrasli stvaraju za razvoj samopouzdanja, empatije i životnih vještina.
„Mi u obrazovanju i zdravstvu svoj posao radimo, ali preventivnim programima ne možemo pokrpati ono što društvo propusti napraviti“, poručio je Roviš.
Stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja zato je zajednički zadatak obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa, policije, civilnog društva, roditelja i građana. U takvom okruženju djeca uče uvažavati različitosti, graditi odnose i nositi se s izazovima, a stručni programi dodatno ih osnažuju.
Jedan od njih je Trening životnih vještina, u koji je godišnje uključeno oko 10.000 učenika od trećeg do sedmog razreda. Kroz njega djeca uče donositi odluke, zauzeti se za sebe, rješavati sukobe i nositi se s izazovnim emocijama.
Jednako je važno da odrasli prepoznaju kada dijete treba dodatnu pomoć. Roviš je upozorio da teškoće mogu ostati skrivene upravo kod mirnih, tihih i uspješnih učenika, koji svojim ponašanjem ne privlače pozornost. I oni se mogu suočavati s depresivnošću, anksioznošću, samoozljeđivanjem ili suicidalnim mislima.
Kako bi takve znakove lakše prepoznali, odgojno-obrazovni djelatnici kroz program PoMoZi Da uče pristupiti djetetu, pružiti mu emocionalnu podršku i potaknuti traženje stručne pomoći. S tim se povezuju aktivnosti školske medicine, službi za mentalno zdravlje te savjetovališta i udruga u zajednici.
Predstojeća konferencija nastavlja se na rujanski stručni skup posvećen djetetu u središtu sustava i njegovu pravu na informacije, zaštitu i podršku. Fokus se sada širi na uvjete u kojima djeca odrastaju i na ono što zajednica može učiniti za njihov pozitivan razvoj.
Upravo će povezivanje različitih iskustava biti u središtu okruglog stola „Suvremeni izazovi mentalnog zdravlja i dobrobiti u odgoju i obrazovanju“. Kako je objasnila prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić s Učiteljskog fakulteta u Rijeci, cilj je otvoriti razgovor o svakodnevnim teškoćama, ali i doći do konkretnih mogućnosti djelovanja.
„Međusektorska suradnja je ključna“, naglasila je Tatalović Vorkapić, najavljujući raspravu u koju će se moći uključiti i publika, sa svojim pitanjima, iskustvima i prijedlozima.
Okrugli stol vodit će s Hrvojem Gligorom, a sudjelovat će Tanja Tuhtan-Maras, Silvija Šikić, Zrinka Selestrin i Sandro Kresina. Različite stručne perspektive omogućit će da se potrebe djece, roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika sagledaju šire, a rasprava usmjeri prema novim idejama i inicijativama.
Za njihovu primjenu važni su i znanje i sigurnost stručnjaka koji svakodnevno rade s djecom. Tatalović Vorkapić zato je izdvojila program PROMEHS, nastao iz međunarodnog projekta, čiji se rezultati primjenjuju kroz program cjeloživotnog obrazovanja. Njime se jačaju kompetencije učitelja, odgojitelja i studenata za podršku mentalnom zdravlju djece te rad u razredu i vrtićkoj skupini.
Osnaživanje odraslih koji rade s djecom ima vrlo konkretan cilj – pomoći im da djeci pruže podršku u svakodnevnim situacijama. Kako to izgleda već u vrtićkoj dobi, predstavila je Zrinka Selestrin iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, govoreći o programu RESCUR.
Riječ je o znanstveno utemeljenom preventivnom programu koji razvija psihološku otpornost djece, komunikacijske vještine, pozitivne odnose i osobne snage. Djeci pomaže da se uspješnije nose sa svakodnevnim izazovima, stresom i težim životnim situacijama.
„Psihološka otpornost ne nastaje kada dođe do životne nedaće, nego se izgrađuje od najranije dobi, kroz kvalitetne odnose, podržavajuće okruženje i svakodnevna pozitivna iskustva“, poručila je Selestrin.
Program se provodi četvrtu godinu, uz vrlo pozitivne povratne informacije. Odgojitelji tijekom edukacija upoznaju aktivnosti i metode koje potom mogu primjenjivati u svakodnevnom radu s djecom.
Uz konferenciju će se održati i dvije edukacije: za učitelje koji provode Trening životnih vještina, 15. i 16. listopada u Osnovnoj školi Nikola Tesla u Rijeci, te za provoditelje programa RESCUR, 16. i 17. listopada u Dječjem vrtiću Kraljevica.
Konferencijski program počinje registracijom u 13.30 sati, dok je otvaranje predviđeno u 14.15 sati. Plenarna predavanja održat će prof. dr. sc. Aleksandra Golubović s Filozofskog fakulteta u Rijeci, o dobrim odnosima i dobrobiti u odgoju i obrazovanju, te prof. dr. sc. Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, koja će predstaviti rezultate višegodišnjeg praćenja pozitivnog razvoja srednjoškolaca u Hrvatskoj.
najava konferencije mentalno zdravlje djece i mladihNakon okruglog stola sudionici će upoznati primjere dobre prakse iz Primorsko-goranske županije – od povezivanja tradicije i identiteta s dobrobiti učenika i poticanja dobrih djela do razvoja socioemocionalnih kompetencija kroz igru, kodiranje i robotiku. Predstavit će se i iskustva u razvoju komunikacijskih vještina djece i mladih s teškoćama te otvoriti pitanja položaja gluhe i nagluhe djece u odgojno-obrazovnom sustavu.
Teme o kojima će stručnjaci govoriti tijekom dana dobit će i kazališni izraz. U 19.30 sati na programu je predstava „Ovo bi mogao biti moj razred“, redateljice Anice Tomić, dramaturginje Jelene Kovačić i pisca Jana Sameka, koja se bavi vršnjačkim odnosima, društvenim mrežama, nasiljem i njegovim tragičnim posljedicama.
Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija osigurali su 250 ulaznica za predstavu, a stručni dio konferencije moći će se pratiti i putem YouTubea.
U organizaciji sudjeluju Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, HNK Ivana pl. Zajca, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a, Sekcija za školsku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, Učiteljski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci i Društvo psihologa PGŽ-a.
